Ribari traže nastavak postojećih mjera potpore, bržu obradu zahtjeva i bržu isplatu. Pri uvođenju novih pravila za izlov sitne plave ribe potrebno je voditi brigu o tome mogu li ribari nastaviti poslovati i živjeti od svojega rada, glavne su poruke s 29. Susreta ribara Hrvatske obrtničke komore (HOK), održanog u Malom Lošinju. Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a, kazao je kako će ti zaključci biti upućeni mjerodavnim institucijama. Cijeli ribarski sektor treba pravodobno i aktivno sudjelovati u pripremi novih mjera zaštite morskih područja, a traži se i nastavak mjera i aktivnosti za smanjenje šteta koje orada uzrokuje u uzgajalištima školjkaša, priopćili su iz HOK-a.
U raspravi o uvjetima ribolova u 2027. Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naveo je da se za Hrvatsku očekuje ulov oko 20.000 tona srdele i 8500 tona inćuna. Prema sadašnjim znanstvenim modelima udio srdele bi, međutim, trebao iznositi svega 9000 tona, što prema njegovoj ocjeni ne bi bilo dovoljno za održavanje ribarske flote i prerade. Među mjerama za oporavak fonda izdvajaju se tako produljenje lovostaja za 30 dana, dodatna prostorna i vremenska ograničenja na područjima važnima za mrijest i rast srdele te smanjenje flote uz mjeru trajnog prestanka ribolova. Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo tvrdi da je srdela u jakom prelovu, dok je stanje inćuna nešto povoljnije. Kod vrsta koje se love koćama vidljivi su znakovi oporavka, što je povezao s dosadašnjim mjerama regulacije ribolova, osobito zaštitom Jabučke kotline. Na obnavljanje ribljih populacija, uz ribolov, utječu i promjene temperature mora.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil naglasio je da uz mjere očuvanja ribljeg fonda treba voditi brigu o prihodima ribarskih obitelji i opstanku njihovih obrta. – Od nadležnih stalno tražimo jednostavnija pravila i manje administracije. Prije uvođenja svake nove obveze treba provjeriti može li je mali obrt provesti i koliko će ga to stajati – poručio je. Ove je godine u ribarstvu isplaćeno više od 20 milijuna eura državnih potpora, no broj obrta u morskom ribolovu smanjuje se petu godinu zaredom. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva koje je obradio HOK, krajem rujna 2026. u morskom ribolovu bilo je 1548 obrta. U odnosu na rujan 2021. njihov se broj smanjio za 68 obrta, što je pad od 4,2 posto. U istom je razdoblju, prema podacima HZMO-a, broj obrtnika i radnika u obrtima u morskom ribolovu i morskoj akvakulturi smanjen za 147, na ukupno 2128.
Problem je i kako zainteresirati mlade za ribarstvo i zadržati ih u poslu. – Na moru smo mi i mama, i tata, i psiholog – rekao je jedan od sudionika rasprave, opisujući koliko angažmana traži uvođenje mladih u posao koji im često bude tek usputna stanica. U raspravi je spomenut i Dan plavih karijera, koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo u Zadru kako bi mladima približilo zanimanja u ribarstvu i akvakulturi. Predstavnici znanstvenih institucija i ribarskog sektora iz jadranskih zemalja na Susretima su predložili uspostavu neovisnog savjetodavnog tijela, kojim bi se mjere upravljanja ribarstvom usklađivale među zemljama i prilagođavale posebnostima Jadrana radi očuvanja ribljeg fonda i radnih mjesta u ribarstvu.