Danski vojnici prvo će pucati, a tek onda postavljati pitanja ako Sjedinjene Države napadnu Grenland, prema vojnim pravilima angažmana. Dansko ministarstvo obrane u srijedu je potvrdilo postojanje pravila iz 1952. koje od vojnika zahtijeva da "odmah" izvrše protunapad na invazijske snage bez čekanja naredbi. Ova stara direktiva ponovno je došla u fokus zbog ponovljenih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o želji za preuzimanjem Grenlanda, uključujući i mogućnost uporabe vojne sile. Prema izvješću danskog lista Berlingske, naredba iz 1952. jasno navodi da "napadnute snage moraju odmah započeti borbu bez čekanja ili traženja naredbi, čak i ako zapovjednici nisu svjesni objave rata". Ministarstvo obrane u srijedu je za medije potvrdilo: "Naredba o mjerama opreza za vojnu obranu u slučaju napada na zemlju i tijekom rata ostaje na snazi", piše Telegraph.
Trump je proteklih dana ponovio da SAD "apsolutno trebaju Grenland" zbog nacionalne sigurnosti, posebno u kontekstu Arktičkog područja, bogatog mineralima i strateški važnog za obranu protiv Rusije i Kine. Bijela kuća je izjavila da se razmatraju "sve opcije", uključujući vojnu, iako je glasnogovornica Karoline Leavitt naglasila da je primarni cilj kupnja otoka. Međutim, ranije je rekla da je "vojna akcija uvijek opcija".
Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen oštro su odbacili takve prijetnje, ističući da Grenland "nije na prodaju" te da bi američki napad na NATO teritorij označio kraj saveza. "Napad jedne članice NATO-a na drugu bio bi bez presedana i doveo bi do kraja povijesnog poretka nakon Drugog svjetskog rata", upozorila je Frederiksen.
Europski saveznici brzo su reagirali. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio je da Europa želi poduzeti mjere "zajedno s partnerima", dok je njemačka vlada potvrdila blisku suradnju s Danskom na "sljedećim koracima". Bivši francuski premijer Dominique de Villepin otišao je korak dalje, upozorivši da bi invazija SAD učinila Washington "neprijateljem" europskih članica NATO-a.
S druge strane, američki državni tajnik Marco Rubio uvjeravao je saveznike i kongresnike da nema planova za invaziju te da je cilj diplomatska kupnja. "Potvrdio je da to nije pristup i isključio mogućnost invazije", rekao je Barrot nakon razgovora s Rubiom. Slična uvjeravanja prenio je i Wall Street Journal, pozivajući se na izvore bliske administraciji.
Unatoč tim smirujućim tonovima, napetosti rastu. Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je s Trumpom o Grenlandu, a europski diplomati primjećuju "značajnu promjenu tona" u američkim raspravama o otoku. Stručnjaci upozoravaju da bi bilo kakav pokušaj aneksije doveo do duboke krize u NATO-u i transatlantskim odnosima.
Dojma sam da se pola ratova ne bi dogodilo bez bespotrebnog " podgrijavanja" medija. I kada se rat dogodi, prvi u podrume i izvještavaju sa prve crte obrane iz istog podruma.