Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. Ukupna sredstva za njezinu provedbu iznose više od 199 milijuna eura za razdoblje od 2025. do 2027., dok će se za ostatak programskog razdoblja naknadno razraditi financijski okvir nakon usvajanja novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU do 2034. Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, Strategijom biogospodarstva osigurat će se strateško-planski okvir za intenzivan razvoj biogospodarstva kao dinamične i diversificirane djelatnosti, što će značajno doprinijeti ukupnim gospodarskim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, njihovoj održivosti, u smanjenju ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora, što je posebno važno za ruralna i obalna područja.
Na pola prosjeka EU
Isto tako, trebali bi se povećati volumen i produktivnost u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, iskorištenje nusproizvoda, ostataka i otpada iz proizvodnje i prerade te potaknuti tržište biomase. Biogospodarstvo je, prema definiciji, održiv gospodarski sustav koji koristi obnovljive biološke resurse (biljke, životinje, mikroorganizme i biomasu) za proizvodnju hrane, materijala i energije, povezujući poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, bioindustriju i biotehnologiju, s ciljem smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i postizanja ugljične neutralnosti, istovremeno štiteći okoliš i bioraznolikost. Hrvatska se ubraja u skupinu država s nižom produktivnošću u biogospodarstvu, koje je prije svega usmjereno na primarne sektore i proizvodnju hrane, pića i duhana.
Prema procjenama EK, u Hrvatskoj je u 2021. dosegnulo dodanu vrijednost od 4 milijarde eura (približno 9% ukupne dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva) te je zapošljavalo nešto više od 213 tisuća osoba. Ostvarena dodana vrijednost po zaposlenom iznosila je 21.000 eura, odnosno polovinu EU prosjeka (42.000 eura), te čini otprilike 1% EU biogospodarstva, iskazano po dodanoj vrijednosti i po zaposlenosti. Prema Vlajčićevim riječima, strategijom do 2035. planiraju se ostvariti dva glavna cilja – razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu te povećanje dodane vrijednosti. U planu su tako gradnja distribucijskih centara za biomasu, uređivanje korištenja otpadnog mulja, poticanje gradnje i modernizacije kapaciteta u sektorima biogospodarstva, poticanje proizvodnje ambalaže od recikliranog materijala, biobazirane i biorazgradive plastike...
Neiskorištena biomasa
Istraživanjem u poljoprivredi u cilju razvoja i provedbe nacionalne strategije biogospodarstva iz 2023. identificirani su vrsta, količina i razdoblje raspoloživosti biomase, mapirani dionici u proizvodnji i preradi proizvoda iz poljoprivrede, ribarstva i akvakulture te određene moguće lokacije za njezino prikupljanje. Ukupna količina biomase biljnog i životinjskog podrijetla u 2021. procijenjena je na 18,5 milijuna tona, od čega se 77% odnosilo na biomasu životinjskog podrijetla, a 23% na biljno podrijetlo. Više od 98% biomase koja zaostaje nakon uzgoja stoke odnosilo se na stajski gnoj i stelju. Žitarice čine 63,96% biomase koja ostaje u biljnoj proizvodnji, a slijede uljarice (15,94%), šećerna repa (12,38), rezidbeni ostaci iz trajnih nasada (4,96) te ostala biomasa (3,36%) koja zaostaje nakon berbe, pripreme za tržište i prerade bilja (ostaci povrća, komina masline i grožđa, ljuske i koštice voća, kora...).
A smeće?