Boji li se Putin puča? Čini se da za to postoje svi preduvjeti. Londonski The Telegraph u svojem tekstu tvrdi da je tome tako, izdvajajući jedan događaj koji to dokazuje. Naime, gotovo točno 22 godine nakon što je tada najbogatijeg čovjeka Rusije, Mihaila Hodorkovskog, strpao u zatvor, a njegovu naftnu kompaniju Yukos nacionalizirao, Putin i dalje smatra Hodorkovskog prijetnjom. Ovog mjeseca ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) optužila je Hodorkovskog, koji sada živi u egzilu u Londonu, i 22 člana Ruskog antiratnog odbora za planiranje državnog udara. Prema FSB-u, odbor, koji je osnovan kako bi se suprotstavio ruskom ratu u Ukrajini, bori se za „nasilno preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka u Ruskoj Federaciji“. Hodorkovski kaže da su optužbe laži. Analitičari kretanja u Kremlju kažu da je to jasan znak novog osjećaja ranjivosti u srcu ruske države.
– To nam govori da je Kremlj paranoičan. Putin traži neprijatelje kako bi pokušao ojačati svoj režim – kaže John Herbst, viši direktor Euroazijskog centra Atlantskog vijeća i bivši američki veleposlanik u Ukrajini.
Putin odjednom ima mnogo razloga za zabrinutost, navode londonskim novinama, a teško je ne složiti se s bilo kojim od razloga. Rusko gospodarstvo počinje se urušavati. Tvrtke su paralizirane visokim kamatnim stopama, troškovi državnog zaduživanja su porasli, a ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov upozorio je u lipnju da je zemlja "na rubu recesije". Upozorenja o potencijalnoj lavini loših dugova koja bi mogla izazvati financijsku krizu sve su prisutnija. Pojavljuju se mala žarišta prosvjeda. Ranije ovog mjeseca stotine ljudi okupilo se na Trgu Sankt Peterburga kako bi pjevali zabranjenu pjesmu kojom se poziva na svrgavanje Putina. U međuvremenu, Ukrajina agresivno pojačava napade dronovima na ruske rafinerije nafte, što narušava opskrbu naftom u zemlji. Sada Donald Trump zaoštrava situaciju. Nakon frustracije zbog nedostatka napretka u okončanju rata u Ukrajini, američki predsjednik u srijedu je najavio nove sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim tvrtkama. Indija i Kina, glavni kupci ruske nafte od početka rata, odgovorile su ograničavanjem kupnje. To prijeti prekidom ključnih prihoda od nafte za Putinov ratni stroj i rusku državu.
– Prvi put u tri i pol godine Rusija stvarno stradava. Mislim da vlada određena panika – kaže Timothy Ash, suradnik u programu za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu, utjecajnom britanskom think-tanku. Rusko gospodarstvo do sada je bilo izuzetno otporno tijekom rata s Ukrajinom, prkoseći predviđanjima da će se srušiti nakon početnog vala globalnih sankcija. Jedan od razloga zašto je do sada prebrodilo oluju jest taj što je Kremlj prisiljavao banke da posuđuju novac obrambenim tvrtkama, umjesto da jednostavno koriste državni novac. Da bi to tvrtke to i napravile, dao im je zeleno svjetlo za posuđivanje bez uobičajenih provjera kreditne sposobnosti ili rezervi za pokrivanje potencijalnih neispunjenih obveza.
– Cijelo su vrijeme financirali rat posuđenim novcem, to se jednostavno nije prikazivalo u bilanci države – kaže Craig Kennedy iz Harvardovog Davis centra za ruske i euroazijske studije. Kennedy ima iskustvo iz prve ruke o tome kako Rusi posluju. Bivši je potpredsjednik Bank of America Merrill Lynch i vodio je financiranje najveće ruske korporativne transakcije ikad tijekom svog rada u bankarstvu. Upozorava kako je ovo je samo tamni bazen duga i nitko ne zna koliko će biti neispunjeno nakon što stigne na naplatu. Iznosi o kojima se radi su golemi. Prema Kennedyjevoj analizi, oko 23% što je ne manje od 190 milijardi dolara nepodmirenih korporativnih kredita ruskih banaka sada je namijenjeno tvrtkama za proizvodnju oružja. To je ekvivalentno oko 37% godišnjeg državnog proračuna. Taj novac nije samo posuđen bez odgovarajućih provjera kreditne sposobnosti, već je otišao u sektor koji ima lošu kreditnu povijest. Svi sektori u Rusiji također se bore s kamatama. Kamatna stopa središnje banke dosegla je dvadesetgodišnji maksimum od 21 posto prošlog listopada, a sada iznosi 16,5 posto. Sergej Čemezov, glavni izvršni direktor Rosteca, najvećeg ruskog proizvođača oružja, upozorio je prošlog listopada da su visoki troškovi zaduživanja neodrživi za sektor. – Ako nastavimo ovako poslovati, praktički većina naših tvrtki će bankrotirati – rekao je Čemezov. German Gref, glavni izvršni direktor Sberbanka, najveće ruske banke, upozorio je u lipnju kako ''sada vidimo da mnoga poduzeća počinju imati problema s otplatom kredita, a troškovi rizika i rezervacija također rastu za banke''. U srpnju je Bloomberg izvijestio da se najmanje tri najveće ruske banke tiho pripremaju zatražiti financijsku pomoć središnje banke jer su im se loši krediti gomilali, navodi The Telegraph. Viši menadžeri privatno su signalizirali da su portfelji kredita u daleko gorem stanju nego što sugerira službena statistika. Elvira Nabiulina, guvernerka središnje banke, inzistirala je na tome da su upozorenja o sistemskoj krizi „apsolutno neutemeljena“ i da je ruski bankarski sustav dobro kapitaliziran. Ipak, nije riječ samo o obrani.
– Ono što ove godine vidite jest vrtoglavi porast broja restrukturiranja kredita za korporativne dužnike. Restrukturiranje zapravo znači da dužnici ne mogu izvršiti svoje obveze. Ako se prisjetite iskustva prošlih kriza u Rusiji, sve se događa vrlo iznenada s bankama. –Sve se čini u redu dok odjednom ne otkriju lavinu nenaplativih dužnika – kaže Vladimir Milov, prognani oporbeni političar koji je bivši zamjenik ministra energetike pod Putinom. U svibnju je izvješće državnog Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno prognoziranje upozorilo na rastući rizik sistemske bankarske krize. – Može li se to preliti u sistemsku krizu? Ovo su apsolutno pravi preduvjeti za to – kaže Kennedy. Što god se dogodilo, novac je sada presušio. Prošle jeseni, Nabiulina je poduzela korake za ograničavanje bankarskih kredita u nastojanju da obuzda inflaciju koja je dosegla vrhunac od 10,3 posto u ožujku. Krediti proizvođačima oružja sada su na 65 posto prošlogodišnje razine.
– Što se tiče mogućnosti kupnje pobjede na bojnom polju, Moskva već shvaća da je to izvan njezine mogućnosti. Što dulje čekaju, to je veći rizik od krize jer se dužnička situacija neće sama od sebe riješiti – kaže Kennedy. Od siječnja, Ukrajina je pogodila 21 od 38 najvećih ruskih rafinerija u kojima se sirova nafta prerađuje u proizvode poput benzina. Toliko je opskrbe prekinuto da su cijene benzina od početka godine porasle za 40 posto. Dužnosnici su uveli racioniranje na okupiranom Krimu, dok su male benzinske postaje u Sibiru zatvorene. Društvene mreže pune su videosnimki golemih redova automobila koji čekaju da se napune. Udari dolaze u kontekstu stagnacije. U 2024. godini realni ruski BDP porastao je za 4,3 posto. Ove godine Međunarodni monetarni fond očekuje rast od samo 0,6 posto. Vojna proizvodnja postala je jedini izvor rasta gospodarstva. Sergej Aleksašenko, voditelj odjela za ekonomiju u Centru za nove euroazijske strategije i bivši zamjenik ruskog ministra financija, kaže da je civilni sektor „u velikoj mjeri u recesiji“.
– Nitko nema gotovine. Svaki višak rublja troši se na otplatu duga – rekao je član upravnog odbora velikog ruskog konglomerata za istočnoeuropsku novinsku publikaciju IntelliNews ranije ove godine. Sam Mihail Hodorkovski navodi više problema koji su proizašli iz zapadnih sankcija. – Prvi je rastuća tehnološka zaostalost – kaže Hodorkovski. – Rusija postaje sve arhaičnija, nesposobna ne samo proizvoditi inovacije već i usvajati inovacije drugih. To nije baš vidljivo u kratkom roku, ali za 10 do 20 godina dovest će do velikih problema. Drugi problem je nova kritična ovisnost Rusije o Kini. Putinov ratni stroj uvelike se oslanja na suradnju s NR Kinom. Xi Jinping bi mogao srušiti rusko gospodarstvo i zaustaviti rat sutra ako to odluči – kaže Hodorkovski. Kina je spas za Rusiju jer kupuje njezinu naftu. Ali Peking ne podržava Moskvu svim srcem. Početkom 2024. Kina je ponovno uvela carine na uvoz ruskog ugljena. Istodobno preplavljuje Rusiju jeftinim uvozom čelika i automobila. Domaće tvrtke bore se za konkurenciju. Avtovaz, tvrtka koja proizvodi najprodavaniji ruski automobil, u srpnju je izjavila da razmatra prelazak na četverodnevni radni tjedan zbog pada prodaje i stranog „dampinga cijena“.
– Model koji je posljednjih godina osiguravao rast uglavnom je dosegao svoje granice – rekao je u lipnju Maksim Oreškin, Putinov ekonomski savjetnik. Još jedan problem čeka u najavi. Ruske javne financije upadaju u kaos, a ruski deficit raste. Od početka godine rusko ministarstvo financija povećalo je ciljani deficit za 2025. na 2,6 posto BDP-a, što je više od pet puta više od 0,5 posto koliko se očekivalo na početku godine i daleko najveći godišnji deficit od pandemije. U novčanom smislu, to bi značilo deficit od 5,7 bilijuna rubalja. No Institut KSE u rujnu je upozorio da će stvarni deficit vjerojatno biti još veći. Niske cijene nafte pogodile su i ruski izvoz energije i porezne prihode od nafte i plina, koji zajedno financiraju oko trećinu proračunskih prihoda. Zapadne sankcije znače da se ruska nafta trguje s popustom od oko 10 dolara u usporedbi s Brent sirovom naftom. Istodobno, državni rashodi rastu za 20% godišnje zbog rata – kaže Benjamin Hilgenstock iz Instituta KSE.
rusija se raspada, što već i sami rusi iz rusije pišu!