Kao jedan od uzroka nezadovoljstva zbog kojega SDSS posljednjih dana prijeti napuštanjem vladajuće koalicije među manjinskim se zastupnicima navodi slabo izvršenje operativnih programa za nacionalne manjine. Riječ je o nizu sporazuma kojima se Vlada u kolovozu 2017. godine obvezala na donošenje niza mjera vezanih za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, zaštiti i očuvanju njihovih kulturnih dobara, političku zastupljenost na nacionalnoj i lokalnim razinama, zapošljavanje u državnim službama i dr. Kada je riječ o srpskoj nacionalnoj manjini, Vlada se obvezala i da će osigurati sredstva za stambeno zbrinjavanje i odštetu onih kojima imovina nije vraćena, povrat crkvene imovine itd. Jedna od najvažnijih mjera koje se tiču srpske nacionalne manjine odnosi se na reelektrifikaciju povratničkih sela, koja je trebala biti završena još 2008. godine. Kašnjenje s ispunjenjem te mjere neformalno se navodi kao ključ SDSS-ova nezadovoljstva i glavni okidač za probleme u koaliciji, no je li to doista tako?
Priključeno 80 kućanstava
Sam je Milorad Pupovac netom nakon sklapanja koalicije s HDZ-om premijera Plenkovića u Saboru upitao za reelektrifikaciju, a u performansu koji je očito bio dogovoren među koalicijskim partnerima naveo je da na sanaciju i obnovu niskonaponske mreže čekaju ukupno 83 mahom povratnička sela i zaselka na području 25 općina i šest županija. Naveo je da je zadnji novac u taj projekt bio uložen 2011. godine, za Vlade Jadranke Kosor, a da nadležna ministarstva od tada samo prebacuju odgovornost jedna na druge. Plenkovića je pitao kada će se to sramotno stanje promijeniti, a on mu je odgovorio da će ministarstva početi rješavati trajno problem “da bismo osigurali normalan održiv život povratnika u tim dijelovima Hrvatske”.
Godinu poslije SDSS se pohvalio da je s Plenkovićevom Vladom 2018. godine uspio ponovno pokrenuti pitanje reelektrifikacije s mrtve točke. Do kraja 2018. godine na elektromrežu je priključeno 80 domaćinstva na području Zadarske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije, za što je HEP-ovim planom investicija za 2017.i 2018. godinu osigurano 5,2 milijuna kuna. Za ovu godinu, za nastavak reelektrifikacije osigurano je 20 milijuna kuna pa je, s obzirom na ranije dugogodišnje nečinjenje, nejasno zašto bi SDSS baš sada potencirao ovaj problem.
Za Srđana Milakovića iz Demokratskog saveza Srba stvari su jasne. SDSS se, kaže, na ovaj način nastoji nametnuti javnosti u izbornom vremenu.
– Ovakva ofenziva SDSS-a ide ili u smjeru izgradnje bolje političke pozicije za određenu trgovinu unutar vladajuće koalicije ili je riječ o zauzimanju što većeg medijskog prostora na što dulje vrijeme, čime SDSS pokušava stvoriti bolju startnu poziciju za skorašnje izbore. Što je od toga na stvari, teško je reći jer je teško dokučiti Miloradove misli – tumači Milaković.
No, dok je javnost zauzeta mislima o izborima za Europski parlament, koji do sada SDSS-u baš i nisu bili previše u fokusu, Milaković upozorava da je Sabor nedavno izmijenio Zakon o izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Iako je SDSS tražio da se ti izbori održe tek u listopadu, njegov zahtjev nije bilo moguće ispoštovati zbog isteka mandata izabranih lokalnih predstavničkih tijela. Zbog toga je u zakon vraćena odredba po kojoj se izbori za manjinska vijeća održavaju u svibnju, što znači da će SDSS pred birače iz reda nacionalnih manjina već za dva mjeseca. A stranci pritom nije nimalo svejedno kako će ti izbori završiti, s obzirom na to da se vijeća nacionalnih manjina udružuju u koordinaciju na nacionalnoj razini, a u slučaju srpske nacionalne manjine tu koordinaciju čini Srpsko narodno vijeće. To tijelo, na čijem je čelu sada također Pupovac, odlučuje o raspodjeli sredstava kojima se iz državnog proračuna financiraju programi nacionalnih manjina.
Osobne ambicije
Za manjinske izbore pripremaju se i druge manjinske stranke i organizacije pa u tom svjetlu valja tumačiti i podršku koju su SDSS-u u ovoj priči dali zastupnici talijanske i romske nacionalne manjine Furio Radin i Veljko Kajtazi, koji se također žale na dinamiku ostvarenja programa za manjine.
Vladi pritom spočitavaju i to što je do sada podnijela samo jedno izvješće o provedbi tog programa, iako je morala izvještavati svakih šest mjeseci. Radin i Kajtazi priključili su se Pupovcu i na sastanku s predsjednikom HNS-a Ivanom Vrdoljakom u utorak, prije održavanja redovitog sastanka koalicije u Banskim dvorima, na koji Milorad Pupovac ovaj put nije došao. Kuloari nagađaju i o mogućem zajedničkom nastupu HNS-a i SDSS-a na euroizborima, što iz HNS-a niti potvrđuju niti opovrgavaju, a Milaković tumači da nije isključeno da Pupovac u toj priči ima i osobne ambicije.
– Miloradu bi ovo mogao biti zadnji trenutak da se dokopa Europskog parlamenta – kaže Milaković. Kolike bi bile Pupovčeve šanse za prolazak u Bruxelles na HNS-ovoj listi, teško je reći, no činjenica je da za jedan mandat lista treba dobiti oko 60.000 glasova, pri čemu bi Pupovac vjerojatno mogao računati na dio od 16 tisuća glasova koje je dobio na parlamentarnim izborima, što mu je dovoljno za prolazak na preferencije.
Pogledajte i galeriju: Milorad Pupovac položio vijenac u rijeku Dunav
SDSS ne mari za ništa osim za pare s državne sise, a najmanje ih briga za srbe u Hrvatskoj. da ih je briga onda ne bi milijune trošili na jeftine provokatorske novine nego za stvarnu pomoć ljudima koje predstavljaju