Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je u Osijeku da je Hrvatska zapela u ekonomskom modelu koji ne potiče proizvodnju i ne smanjuje regionalne nejednakosti, ističući da se ključne politike moraju voditi "na terenu, a ne iza zatvorenih vrata institucija".
- Inflacija i razgovori s ljudima na trgovima i u kafićima su nešto što je potrebno. Hrvatskoj politici potrebno je da izađe iz zatvorenih prostora Sabora, skupština i vijećnica i razgovara s ljudima kako žive - poručio je Hajdaš Dončić, dodajući da je Hrvatska izrazito neujednačena te da su razlike između Osijeka, Pule i Zagreba i dalje velike. Govoreći o Slavoniji, upozorio je na dugogodišnji pad gospodarske aktivnosti i loše rezultate industrijske politike. Prema njegovim riječima, Slavonija je na svega 53 posto indeksa razvijenosti, što, kako kaže, "govori o deset godina promašenih politika".
Hajdaš Dončić kritizirao je i način korištenja europskih sredstava, tvrdeći da se premalo ulagalo u proizvodnju i industriju. - Dobili smo 10 milijardi eura sredstava, ali nitko se nije zapitao koliko je u projektima hrvatske komponente, hrvatskih proizvoda i domaće proizvodnje - rekao je.
Posebno je upozorio na, kako tvrdi, nepovoljnu strukturu prehrambene bilance. Istaknuo je da Hrvatska uvozi znatno više hrane nego što izvozi, navodeći kako "uvozimo tri milijarde eura više hrane nego što izvozimo", dok istovremeno izvozimo sirovine poput pšenice, a uvozimo gotove proizvode poput kruha i peciva.
Oštro je kritizirao premijera Andreja Plenkovića, kojeg optužuje za izbjegavanje odgovornosti za gospodarske trendove, posebno inflaciju i strukturu ekonomije, a inflaciju naziva 'Plenkovićevom inflacijom'.
- Ja se slažem da je Hrvatska rasla, ali pitanje je je li to dovoljno i tko raste brže. Je li taj rast došao do svakog dijela stanovništva ili su najbogatiji postali još bogatiji, a oni na marginama još siromašniji? To je hrvatska stvarnost. Postoje stope rasta BDP-a, Hrvatska raste, ali s druge strane imate i jednu od viših stopa inflacije. To nije jednostavno. Zato otvaramo javnu raspravu o ključnim hrvatskim problemima: ekonomiji, inflaciji, zdravstvu gdje su liste čekanja nikad veće, i školstvu. To su teme koje zanimaju hrvatske obitelji. I o tome ćemo govoriti sljedeće dvije godine do izbora. Neću se umoriti. Bit ću svaki mjesec na terenu, razgovarat ću s ljudima, i u Saboru, i u kafićima, i na trgovima. Razgovarat ću i s političkim neistomišljenicima, ali na miran i smiren način - kazao je Hajdaš Dončić.
Slične poruke uputila je i SDP-ova zastupnica Sanja Radolović, koja je naglasila da inflacija nije jednako pogodila sve regije, ali da su najteže posljedice vidljive u troškovima stanovanja, energije i hrane.
- Troškovi stanovanja porasli su za 60 posto u odnosu na prije pet godina - upozorila je Radolović, dodajući da je u Hrvatskoj u razdoblju nakon ulaska u EU poljoprivredna proizvodnja pala za 14 posto. Ona tvrdi da su druge države članice EU-a uložile znatna sredstva u jačanje otpornosti poljoprivrede, dok Hrvatska, prema njezinim riječima, nije iskoristila europske fondove za strukturne promjene u gospodarstvu.
Radolović je odbacila tvrdnje da je inflacija isključivo uvezena, ističući da su stope inflacije u Hrvatskoj znatno više nego u eurozoni. - Inflacija u eurozoni iznosi oko 2,5 posto, dok mi dolazimo gotovo do 6 posto - rekla je. Posebno je kritizirala i projekt "Slavonija, Baranja i Srijem", nazvavši ga "potpunim debaklom", te upozorila na deficit uvoza voća i povrća od oko 500 milijuna eura.
Zastupnica Sandra Benčić iz Možemo poručila je da Hrvatska ima neiskorištene potencijale u povezivanju poljoprivrede, industrije i energetike, posebno kroz razvoj agroindustrijskih klastera i korištenje geotermalne energije.
- Nama treba agroindustrijski klaster koji će omogućiti preradu hrane i proizvode s visokom dodanom vrijednošću - istaknula je Benčić. Ona smatra da bi pravodobno ulaganje u takve projekte promijenilo strukturu hrvatske poljoprivrede i povećalo samodostatnost. Kritizirala je i način korištenja europskih sredstava, navodeći da su umjesto razvoja proizvodnje i modernizacije, značajna sredstva usmjerena u druge projekte, uključujući hotelske investicije.
Benčić je upozorila i na posljedice inflacije, navodeći da su "dobitnici banke", dok su gubitnici umirovljenici i radnici, te je kritizirala Vladine mjere zamrzavanja plaća i socijalnih davanja.
- Zašto to nazivamo "Plenkovićevom inflacijom"? Zato što je Vlada imala povijesno najveća sredstva iz Europske unije upravo za ulaganja u povezivanje poljoprivrede i industrije, modernizaciju proizvodnje i razvoj prerade. Umjesto toga, značajna sredstva, primjerice oko 130 milijuna eura, usmjerena su u sufinanciranje privatnih hotelskih projekata. Takvi projekti često su na lokacijama bez većeg rizika, primjerice na obali i otocima, gdje su investitori ionako mogli sami doći do financiranja putem banaka. Time se, zapravo, javnim novcem financiralo ono što nije bilo ključno za razvoj ovih krajeva. Kad govorimo o "Plenkovićevoj inflaciji", važno je vidjeti i tko su dobitnici, a tko gubitnici. Dobitnici su, primjerice, banke koje su u nekoliko godina ostvarile gotovo dvije milijarde eura dobiti, velikim dijelom zahvaljujući kamatama na prekonoćne depozite kod HNB-a, što je bila posljedica odluka Europske središnje banke. Taj profit uglavnom je otišao izvan Hrvatske. Vlada je imala mogućnost oporezovati takvu ekstra dobit, ali to nije učinila. Taj bi se novac mogao usmjeriti u državni proračun i pomoći onima koji su gubitnici inflacije. A gubitnici su, prije svega, umirovljenici i ljudi koji žive od svog rada. Umjesto da se oporezuju ekstra profiti, teret se prebacuje na one koji su najranjiviji, medicinske sestre, bolničare, vatrogasce, učitelje i profesore, kojima se zamrzavaju plaće, što u uvjetima inflacije znači realni pad životnog standarda i pad plaća za 5 posto - kazala je Benčić.
Nasljednici zlocinacke skh i stovatelji tita, nikad vise necete na vlaat.