Hrvatska neće slati vojnike na ukrajinski teritorij, izjavio je premijer Andrej Plenković nakon sastanka tzv. koalicije voljnih u Parizu. Kao i druge države s istim stavom, Hrvatska će i dalje pružati potporu Ukrajini kroz političke i diplomatske napore te bilateralne pakete vojne pomoći, rekao je premijer. Na sastanku su, uz europske čelnike, sudjelovali predstavnici Sjedinjenih Američkih Država te ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, a razgovori su bili usmjereni na mirovne napore, mogućnost postizanja primirja te izgradnju dugoročnog sustava sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, s ciljem sprječavanja nove ruske agresije. – Razgovarali smo o mirovnim naporima za okončanje rata u Ukrajini, prije svega o postizanju primirja, a potom i o jednom širokom sustavu sigurnosnih jamstava koja bi se ponudila Ukrajini i koja bi trebala spriječiti novu rusku agresiju u budućnosti – rekao je Plenković.
Naglasio je da je pariški sastanak politički važan jer pokazuje širinu potpore Ukrajini i spremnost velikog broja država da sudjeluju u koaliciji, iako na različite načine i s različitim razinama angažmana. – Mnoge zemlje iskazale su spremnost participirati u toj koaliciji, svatko na svoj način, uključujući i one koje razmatraju sudjelovanje sa snagama koje bi, u slučaju prekida vatre i postizanja dogovora, bile prisutne na terenu u Ukrajini – istaknuo je. U tom je kontekstu jasno razgraničio hrvatsku poziciju, naglasivši da Hrvatska neće slati vojnike na ukrajinski teritorij, ali da potpora Ukrajini ostaje kontinuirana i čvrsta. – Druge zemlje, poput Hrvatske, neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij, ali će i dalje nastaviti davati potporu Ukrajini političkim i diplomatskim naporima te bilateralnim paketima vojne pomoći, kao što smo činili i do sada – pojasnio je hrvatski premijer.
Plenković je istaknuo da je cilj aktualnih diplomatskih aktivnosti postići rješenje koje neće biti kratkotrajno, nego trajan, pravedan i održiv mir. – Ono što je najvažnije jest da se postigne dogovor koji bi omogućio trajan, pravedan i održiv mir – rekao je i dodao da će se u tom smislu nastaviti intenzivni međunarodni razgovori, uključujući kontakte sa Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom.
Govoreći o tzv. Pariškoj deklaraciji, Plenković je rekao da je riječ o političkoj izjavi čelnika, koja ima jasno definirane točke daljnjeg djelovanja u pet točaka. Objasnio je da se one odnose na okončanje rata i ruske agresije, važnu ulogu SAD-a u monitoringu eventualnog prekida vatre, nastavak jačanja ukrajinske vojske, mogućnost raspoređivanja multinacionalnih snaga radi očuvanja mira te izgradnju šireg sustava sigurnosnih jamstava.
– Nastavak jačanja ukrajinske vojske ključna je stvar, a zatim i cijeli sustav jamstava koji bi omogućio reakciju u slučaju nove agresije i Ukrajini osigurao dugoročni mir – rekao je. Značajan dio razgovora bio je posvećen financijskoj dimenziji potpore Ukrajini, uključujući obnovu zemlje, funkcioniranje državnog proračuna i dugoročni gospodarski oporavak i "paketu prosperiteta". – To je ukupna pomoć za gospodarski razvoj, obnovu Ukrajine, funkcioniranje ukrajinskog proračuna, bilo za redovite aktivnosti, bilo za financiranje obnove, kao i za potporu ukrajinskim aspiracijama za članstvo u Europskoj uniji – pojasnio je hrvatski premijer.
Podsjetio je da je Europsko vijeće već donijelo odluku o oko 90 milijardi eura zajmova pomoći Ukrajini za financiranje u 2026. i 2027. godini. – Nakon te odluke sada smo napravili još jedan korak u tom mozaiku stabilizacije stanja i potpore zemlji koja je žrtva ruske agresije već gotovo četiri godine – rekao je. Plenković je posebno izdvojio vojno-sigurnosnu dimenziju sastanka, naglasivši da su u Parizu sudjelovali i visoki američki politički i vojni predstavnici.
– Ovdje su bili američki predstavnici, među njima Jared Kushner, kao i visoki vojni dužnosnici Sjedinjenih Američkih Država, uključujući generala Christopher Grinkevich. Imali smo vrlo opsežan briefing najviših vojnih dužnosnika SAD-a, Francuske i Ujedinjene Kraljevine – nastavio je Plenković. Dodao je da je ta dimenzija vojnog planiranja posebno važna te da su Sjedinjene Američke Države spremne aktivno sudjelovati u mirovnim naporima. – Amerikanci su spremni raditi na miru, biti posrednici kako bi se došlo do rješenja koje bi zaustavilo rat – rekao je. Osim političke i sigurnosne uloge, istaknuo je i američku spremnost na ulaganja u obnovu Ukrajine te investirati i u javnom i u privatnom smislu, kako bi se oporavila ekonomija te velike zemlje. Govoreći o daljnjoj dinamici, Plenković je naveo da se u narednim tjednima očekuje niz bilateralnih i multilateralnih susreta.
– Ovaj mjesec će se sigurno događati daljnji bilateralni razgovori predsjednika Zelenskog s predsjednikom Donald Trump, dolazi i Svjetski gospodarski forum u Davosu, a po potrebi i dodatni sastanci Europskog vijeća – rekao je i ocijenio da je diplomatska aktivnost ušla u izrazito intenzivnu fazu, ali da je najvažniji preduvjet svega ostaje prekid vatre i pristanak Rusije na ovaj plan. Na kraju se osvrnuo i na širi geopolitički kontekst, uključujući pitanje Grenlanda i poruke koje su u tom smislu poslane unutar NATO-a. – Između redaka je jasno naznačeno koliko je važno jedinstvo svih NATO saveznika i transatlantsko partnerstvo. Saveznici se moraju međusobno poštovati i poštovati teritorijalni integritet – rekao je.
Odbacio je usporedbe Grenlanda s Venezuelom, naglasivši da je riječ o bitno različitim političkim i sigurnosnim situacijama. – Venezuela je sasvim druga situacija – riječ je o režimu u kojem je Nicolás Maduro izgubio izbore i ostao na vlasti, uz tešku ekonomsku i socijalnu situaciju i snažan utjecaj narkokartela – rekao je. Zaključno je istaknuo da se svaka međunarodna kriza mora promatrati u vlastitom političkom i pravnom okviru. – Sve se mora promatrati kroz međunarodno pravo, ali ove situacije jednostavno nisu usporedive – zaključio je Plenković.
Plenković je jedan od najprincipjelnijih, najsposobnijih političara EU kojemu su Hrvatska i Europa na prvom mjestu, najbolji kandidat za slijedećeg Predsjednika Europske komisije.