U srpnju 2024. godine, paketi poslani putem DHL-a eksplodiralii su u logističkim centrima diljem Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske i Njemačke. Svaka od tih eksplozivnih naprava posjedovala je dovoljnu snagu da sruši teretni avion da je aktivirana u letu. Prema pisanju Financial Timesa, sigurnosne službe su naknadno otkrile skupinu sabotera pod ruskom kontrolom, kod kojih je pronađeno dodatnih šest kilograma eksploziva. Ta količina bila je dovoljna za napade na letove prema SAD-u, s potencijalnim ciljem izazivanja najvećeg poremećaja u zračnom prometu od napada na Svjetski trgovački centar.
Ovaj incident predstavljao je tek jedan u nizu gotovo izbjegnutih događaja unutar koordinirane sabotažne kampanje za koju sigurnosni dužnosnici vjeruju da je orkestrira Moskva. Obavještajne agencije uspješno su osujetile planove za rušenje vlakova, podmetanje požara u trgovačkim centrima, uništavanje brana i trovanje vodoopskrbe. "Ono što je javno poznato samo je vrh ledenog brijega", ističe Keir Giles iz Chatham Housea. Dok su se do prije godinu dana ovakvi događaji smatrali napadima niskog intenziteta na "meke" mete, sada se tretiraju kao ozbiljna prijetnja.
Za države poput Poljske, Rusija već predstavlja rizik za civilni život usporediv s islamističkim terorizmom. Obavještajne službe diljem Europe sve se više pitaju radi li se o strateškoj eskalaciji. Rusija, kako navode, cilja na širu sliku: mete, rizici i ciljevi upućuju na dugoročan plan, a ne samo na reakciju na rat u Ukrajini. Unatoč protjerivanju brojnih ruskih špijuna iz Europe, Kremlj nastoji ponovno infiltrirati kontinent obučenim profesionalcima, istovremeno koristeći kriminalne posrednike i nasumične napade.
Šef jedne velike europske službe otkriva da njihovi agenti sada prate Ruse koji izviđaju cestovne mostove, s pretpostavkom da ih namjeravaju minirati. Željeznice se intenzivno mapiraju, dok obavještajne agencije bilježe pokušaje ubacivanja obučenih "spavača". Sabotažna kampanja je difuzna i teško ju je jednoznačno interpretirati. Pojedini dužnosnici strahuju da bi pretjerano dramatične reakcije mogle poslužiti ruskim ciljevima – širenju straha i paralize. Ipak, neki počinju otvoreno govoriti.
Predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Giuseppe Cavo Dragone, izjavio je da savez razmatra snažnije odgovore, uključujući preventivne udare. Giles tvrdi da je ovo test europske odlučnosti: "Ako država sve otpiše kao hibridno ratovanje, Rusija će nastaviti."
Prijelomni trenutak u Poljskoj dogodio se prošlog mjeseca, kada je bomba postavljena na pruzi Varšava–Lublin trebala izazvati iskliznuće vlaka i masovne žrtve. Strojovođa je u posljednjem trenutku aktivirao kočnicu u nuždi. Poljske vlasti vjeruju da je operacijom upravljao ruski posrednik Mikhail Viktorovič Mirgorodski iz FSB-a, koji je agente plaćao kriptovalutama, regrutirajući ih putem Telegrama. Ovaj model smanjuje preciznost i kontrolu.
Mladić u istočnom Londonu osuđen je nakon što je policija na njegovu telefonu pronašla snimku vlastite paljevine – voditelj mu je savjetovao da "uči zanat" gledajući TV seriju Amerikanci. No, omogućuje razmjer: putem aplikacija moguće je brzo doći do velikog broja potencijalnih izvršitelja. Velik broj incidenata omogućava i uočavanje obrazaca. Napadi na imovinu političara u Ujedinjenom Kraljevstvu i Estoniji izvedeni su gotovo identično. "To su mali ubodi, ali dio iste hibridne kampanje za podjelu društva", kaže Konstantin von Notz iz njemačkog parlamentarnog odbora za nadzor službi.
Pravno sivilo često ide Rusiji u prilog: finski sud nedavno je odbacio slučaj posade tankera povezanog s Rusijom koji je prekinuo pet podmorskih kabela. Stručnjaci upozoravaju da se sadašnji obrasci nadovezuju na taktike sovjetskih službi. Daniela Richterova iz King's Collegea kaže da su današnje mete gotovo iste kao one koje je 1970-ih birala čehoslovačka tajna policija. Ruske službe, prema arhivima, u miru provode manje i prikrivene napade koji izgledaju kao nesreće, a u ratu aktiviraju saboterske agente za destruktivne akcije.
Europa se danas, tvrdi, nalazi u "predratnoj" fazi. Uz to, napadi služe kao izviđanje – razvedka boyem – gdje se slabosti protivnika ispituju stalnim testiranjem, što se vidi u čestim dronovima iznad europskih luka i baza. Rasprave o mogućem odgovoru tek su počele. "Suzdržavanje nije dovoljno", poručio je talijanski ministar obrane Guido Crosetto. Na stolu su sankcije, kibernetički napadi i druge opcije, no mnoge članice NATO-a strahuju od koraka koji bi se mogao shvatiti kao eskalacija. "Europa se zaplela u vlastita pravila", kaže Giles. "Mit je da ne možete nadmašiti Rusiju u eskalaciji. I mit je da Putin nikada ne deeskalira."
VIDEO Plan koji Rusiju ostavlja bez plijena: Ukrajina već danas šalje novi prijedlog Trumpu?