Ruske obavještajne službe postale su agresivnije u pokušajima krađe zapadne tehnologije i obrambenih tajni dok sankcije sve više pritišću ratno gospodarstvo zemlje, rekla su za Associated Press trojica visokih europskih obavještajnih dužnosnika. Moskva navodno osniva fiktivne tvrtke, regrutira posrednike te koristi kibernetičke špijune i hakere. Istodobno prikuplja obavještajne podatke koji bi se mogli koristiti i za napade na kritičnu infrastrukturu. Četiri godine međunarodnih sankcija ograničile su Moskvi nabavu strojeva, tehnologije i istraživačkih rješenja iz Europe. Istodobno je dugotrajni rat u Ukrajini opteretio ključne industrije, gurajući zemlju prema mogućoj financijskoj krizi. "Oni točno znaju što im treba" i ulažu "ozbiljne napore" kako bi nabavili napredne alatne strojeve, tvorničku opremu, istraživanja i tehnologiju dvojne namjene, rekao je Christoffer Wedelin, zamjenik voditelja operacija švedske Sigurnosne službe.
Prema njegovim riječima, Rusija u Švedskoj cilja obrambenu industriju i vrhunska istraživanja povezana s najnaprednijim švedskim oružjem, poput borbenog aviona Gripen, prenosi The Independent. Također pokušava nabaviti tehnologiju kamera i lasera razvijenu za civilne svrhe koja bi se mogla integrirati u ruske sustave naoružanja. Moskva također pokušava ukrasti tehnologiju kako bi držala korak sa Zapadom, ili stekla prednost u desetljećima koja dolaze, rekao je Juha Martelius, direktor finske Sigurnosno-obavještajne službe. "Govorimo o svemirskoj tehnologiji, kvantnoj tehnologiji, arktičkoj tehnologiji, pomorskoj tehnologiji", rekao je, dodajući da je svemirska tehnologija nešto što Rusiji treba "upravo sada", bez dodatnih pojašnjenja. Takve tehnologije države koriste za satelitsko snimanje, komunikacije i navigaciju. Rusiji su potrebne i sankcionirane računalne tehnologije te softverske nadogradnje za alatne strojeve, rekao je Martelius.
U srijedu je Anne Keast-Butler, direktorica britanske obavještajne agencije za elektroničko izviđanje, optužila Rusiju da "nemilosrdno cilja" Ujedinjeno Kraljevstvo i njegove europske saveznike krađom tehnologije te planiranjem sabotaža i atentata. U svibnju je švedska policija uhitila dvije osobe pod sumnjom za kršenje sankcija povezanih s tvrtkom u Turskoj koja je Rusiji poslala desetke pošiljki alatnih strojeva za obradu metala. Kako sheme za nabavu tehnologije postaju sve složenije, tvrtke moraju biti svjesnije da bi nesvjesno mogle postati dio ruskog ratnog opskrbnog lanca, upozorio je Wedelin. "Sve sigurnosne i obavještajne službe u Rusiji pomažu državnim naporima da se do toga dođe", rekao je.
Moskva također provodi kibernetičke napade na europske tvrtke i kritičnu infrastrukturu kako bi prikupila informacije koje bi mogla iskoristiti "kada dobije priliku i kada joj to bude odgovaralo", rekao je Wedelin, podsjetivši na napad na švedsku elektranu prošle godine. Akteri povezani s Rusijom pokušali su "uništiti" elektranu, ali nisu uspjeli jer je sustav otkrio upad, rekao je Wedelin. Dodao je da je napad dijelom bio usmjeren na potkopavanje zapadne potpore Ukrajini.
Prije toga švedske sigurnosne službe uglavnom su primjećivale izviđanje mogućih meta za napade, prikupljanje obavještajnih podataka ili aktivnosti povezane s kibernetičkim kriminalcima. Taj napad označio je "zaokret" u ruskom načinu djelovanja, rekao je Wedelin. "Više ih nije toliko briga može li ih se povezati s njihovim aktivnostima pa preuzimaju veće rizike kako bi ostvarili svoje ciljeve", rekao je. Sve agresivnije ruske taktike možda odražavaju rastuću zabrinutost unutar same Rusije zbog gospodarstva koje "uopće ne stoji dobro", rekao je Kaupo Rosin, šef estonske Vanjske obavještajne službe. Prema Marteliusu, oko trećine ruskog bruto domaćeg proizvoda trenutačno odlazi na ratne napore. Rat i sankcije usporili su gospodarski rast i potaknuli inflaciju.
Ruski dužnosnici planirali su proračunski deficit od 3,7 bilijuna rubalja (52,1 milijardu dolara) za cijelu 2026. godinu, a već su do kraja veljače dosegnuli oko 3,4 bilijuna rubalja (47,9 milijardi dolara), rekao je Rosin. Rat s Iranom koji je izbio 28. veljače dao je dodatni poticaj rastom cijena nafte. SAD je odobrio izuzeća od sankcija za prodaju ruske nafte, a Ujedinjeno Kraljevstvo ublažilo je sankcije kako bi pokušalo smanjiti globalne cijene goriva. Povećani prihodi od tada su vjerojatno poboljšali ruski proračun, ali "to ih neće spasiti", rekao je Rosin, dodajući da bi Moskva mogla do kraja godine upasti u financijsku krizu ako se zapadni pritisak nastavi.
Rosin je rekao da obavještajni podaci njegove agencije pokazuju sve tmurniji pogled među ruskim dužnosnicima tijekom posljednjih šest mjeseci te da je narativ o "potpunoj pobjedi" u Ukrajini nestao. Keast-Butler iz britanske obavještajne službe rekla je da je od početka potpune invazije 2022. u Ukrajini poginulo gotovo 500.000 ruskih vojnika. Rusija i Ukrajina uglavnom skrivaju podatke o vojnim gubicima. Zastoj na bojištu i gospodarski problemi naveli su mnoge ruske dužnosnike da se privatno pitaju "čemu sve ovo", rekao je Rosin, pozivajući se na obavještajna izvješća. Martelius iz finske obavještajne službe rekao je da su neka izvješća o ratu u Ukrajini možda bila "uljepšana" prije nego što su stigla na stol ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali smatra da ruski čelnik ipak ima prilično jasnu sliku gospodarskih problema. No to, upozorio je, ne znači da će doći do političkih promjena. "Vrlo je opasno analizirati Rusiju kao da je riječ o nekoj zemlji poput naših", rekao je Martelius. "Ona to nije."
Oni nas kao pokušavaju gurnuti u rat, a mi kao i dalje to ne prihvaćamo. EUropa se gradi 60 godina. Onda dođu oni koji to pokradu za nekoliko godina, a ti i dalje moraš glasati za njih. To je oličenje diktature - baci krivnju na drugog za vlastito uništavanje i pljačku naroda.