Rusi slave, težak tjedan za Europu i Ukrajinu: 'Osjeća se miris izdaje u zraku'

Protekli tjedan obilježen je dramatičnim obratima na međunarodnoj političkoj sceni. Dok su se odvijale žustre razmjene između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, svijet je bio svjedok događaja koji dodatno kompliciraju situaciju u Ukrajini te izazivaju raskole unutar zapadnih saveza, prenosi BBC.

SAD: Rijetka kritika Moskve i optužbe o usklađenosti s Rusijom

Nakon ponižavajućeg napada Donalda Trumpa i JD Vancea na Zelenskog, američki predsjednik u ponedjeljak je suspendirao vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini. Ovaj potez, koji će dugoročno utjecati na sposobnost Ukrajine da se obrani, potaknuo je oštre kritike Trumpovih demokratskih protivnika, koji sada tvrde da je predsjednik usklađen s Rusijom. Administracija je jasno dala do znanja da ovaj potez nije slučajan, već sredstvo pritiska na ukrajinskog vođu da potpiše predsjednikov mineralni sporazum te da se pristane na brzi prekid vatre.

"Kao da udariš magarca u lice [drvetom]... Dobiješ njihovu pažnju i to je vrlo značajno... a onda je na njima da učine [ono što predsjednik želi].", izjavio je Trumpov izaslanik, general Keith Kellogg.

Unatoč primijenjenoj taktici, tjedan je završio s nešto umjerenijim tonom unutar Trumpovog tima za vanjsku politiku, koji će se sljedeći tjedan sastati s predstavnicima Ukrajine u Saudijskoj Arabiji. Ova dinamika dodatno komplicira već ionako napetu situaciju između velikih svjetskih sila.

Rusija: Užitak u zapadnom raskolu usred smrtonosnih napada

Dok su Sjedinjene Države suspendirale pomoć Ukrajini, Moskva je nastavljala s intenzivnim bombardiranjem, što se smatra jednim od najvećih udaraca Ukrajini otkako je započela puna invazija. Ovaj potez, koji je značajno oslabio ukrajinsku obranu, pružio je Rusiji strateški poticaj u njenom nastojanju da ostvari ciljeve "specijalne vojne operacije". Napadi diljem Ukrajine potvrđuju da Moskva nastavlja s "poslovanjem kao obično" unatoč međunarodnom pritisku i sve većoj solidarnosti zapadnih saveznika s Kijevom.

Izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, u kojima je naglasio kako Trumpova Amerika možda više neće biti "na našoj strani", dodatno su produbile podjele unutar zapadnog saveza. Takav raskol u stavovima omogućio je Putinu da se nasmiješi, zbog pojava pukotina među tradicionalnim saveznicima, što on već godinama pokušava postići promjenom geopolitičkog okvira.

Ukrajina: Nakon burnog tjedna, Zelenski se priprema za nove razgovore sa SAD-om

Za ukrajinskog predsjednika protekli je tjedan bio izuzetno težak i emotivan. Dok se borio za očuvanje zapadne vojne potpore, suočio se s posljedicama spektakularnog obračuna s Trumpom u Bijeloj kući. Nakon što su Sjedinjene Države suspendirale vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka, osjećaj izdaje i nepovjerenja razlio se među ukrajinskim političkim krugovima. "Osjeća se miris izdaje u zraku," izjavio je izvor blizak ukrajinskoj vladi

Zelenski je odbio zahtjev za "izričitom javnom isprikom", postavljenim od strane Trumpa, te je umjesto toga poslao pismo američkom predsjedniku, nazivajući njihov obračun u Bijeloj kući "žalosnim". Unatoč ovim događajima, predsjednik se nije predao - nastavio je put prema Europi u potrazi za podrškom, zagovarajući ideju ograničenog primirja na moru i u zraku, koju je podržao i Emmanuel Macron. Ovakva je situacija dodatno komplicirana, a ukrajinski i američki delegati zakazali su razgovore u Saudijskoj Arabiji, iako put prema dugotrajnom miru ostaje neizvjestan.

Europa: Može li Francuska proširiti nuklearni kišobran dok američka potpora opada?

U kontekstu sve učestalijih europskih summita, lideri Europe suočeni su s novom stvarnošću - sigurnosni kišobran na koji su se oslanjali od Drugog svjetskog rata možda više neće biti dostupan u slučaju smanjenja američke potpore. Sve više se govori o potrebi da europske zemlje preuzmu samostalniju ulogu u obrani vlastitih granica i interesa.

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo predlažu formiranje "koalicije voljnih" na terenu ukoliko se postigne mirovni sporazum, iako Rusija oštro odbacuje takve inicijative. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, upozorava na "jasnu i prisutnu opasnost" te je rasprava o tome kako Europa štiti sebe dosegla vrhunac. Njemački kandidat za kancelara, Friedrich Merz, iznio je mogućnost da se proširi nuklearni odvraćajući sustav diljem Europe, dok je Donald Tusk istaknuo da bi bilo sigurnije "ako imamo vlastiti nuklearni arsenal". Emmanuel Macron ostaje otvoren za ideju, no konačne odluke o opsegu francuskog nuklearnog kišobrana bit će donesene u Parizu.

Dok se svijet priprema za nove razgovore u Saudijskoj Arabiji, situacija ostaje dinamična i neizvjesna, a globalni akteri pažljivo prate daljnji razvoj događaja. Burni tjedan donio je nove izazove, ali i prilike za redefiniranje međunarodnih saveza i obrambenih strategija u svijetu u kojem se tradicionalni sigurnosni okviri sve više preispituju.

GALERIJA Tajkuni rata: Pogledajte koje su tvrtke najveći proizvođači oružja na svijetu