Robert Blažinović preuzeo je početkom godine, u tom trenutku vjerojatno najužareniju stolicu među direktorima nekog velikog državnog poduzeća, onu u Jadroliniji. Stanje u našem najvećem brodaru bilo je dramatično još od velike tragedije s trajektom Lastovo, kada su trojica zaposlenika Jadrolinije poginula, a jedan ostao teški invalid. Događaj je zgrozio Hrvatsku, ali na površinu izbacio i neke negativnosti i probleme s kojima se naš brodar nosio godinama, pogotovo zbog starosti trajekata i zbog narušenog povjerenja u hrvatskoj javnosti, koja od tada prati s pozornošću svaki incident u našoj bijeloj floti. Ovaj krizni menadžer, koji je karijeru prethodno gradio u Ministarstvu gospodarstva, govori o novoj razvojnoj politici Jadrolinije, koju podupire i Svjetska banka.
Jadrolinija je pred velikim obnavljanjem flote, sa Svjetskom bankom je postignut dogovor o financiranju tog velikog strateškog projekta. Istina, najprije je komunicirano da se radi o 280 milijuna eura, a po zadnjemu je iznos spušten na 200 milijuna eura. Zašto ta razlika?
Što se samog iznosa tiče, iz Jadrolinije nismo nikad licitirali s iznosima, je li riječ o 280, 200 ili 180 milijuna. Ono što je bitno, u zadnjih šest mjeseci vrlo intenzivno smo komunicirali sa Svjetskom bankom i Međunarodnom financijskom korporacijom s ciljem definiranja uvjeta koji bi njihovu politiku i pravila implementirali u ovaj, za njih pilot-projekt, u kojem se financira javno poduzeće. Paket koji bi se, kada se potpiše ugovor, trebao implementirati neće se sastojati samo od financijskog dijela nego i od određenih reformskih zahvata.
Što to konkretno znači?
U pravilu obuhvaća sve ono što smo praktički dobili kao preporuku ili se na određeni način obvezali kroz proces pristupanja OECD-u. Prije svega tu mislim na novi zakon o poduzećima u državnom vlasništvu, koji je stupio na snagu 1. listopada. Dakle, korporatizacija društva, način imenovanja članova uprave i nadzornog odbora, mjere koje se odnose na efikasnije upravljanje ljudskim potencijalima, a tu su i reformski paketi koji se odnose na Zakon o linijskom obalnom prijevozu. Jadrolinija će u kratkoj budućnosti krenuti s programima pripravništva i razvoja karijere, kako bi postala poželjan poslodavac. A što se tiče spomenutog iznosa koji se spominje u javnosti, radilo se o rasponu kreditnog potencijala, odnosno kapaciteta koji bi poduzeće kao takvo moglo izdržati, uredno otplaćivati.
Kada se očekuje i formalno potpisivanje konkretnog ugovora o zajmu?
Trenutačno smo u završnim aktivnostima koje su vezane za ekonomsko-financijski model poslovanja Društva u idućih 20 godina, a ovisi i o internim procedurama u Svjetskoj banci, koja će u idućih petnaestak dana donijeti odluku koliki će taj paket u konačnici biti. Realno je da će se aranžman zaključiti u prvom kvartalu 2026.
Kakvi su okviri tog kredita što se tiče cijene, načina i roka otplate, broja i vrste brodova koje se njime nabavlja, mogu li to, primjerice, biti i rabljeni brodovi?
Što se tiče samih uvjeta, to su dugoročni krediti, povlačit će se po tranšama, a kao što je to praksa, u odnosu na konvencionalne uvjete razlika je u povoljnijoj ročnosti i cijeni kapitala, no dok nije službeno zaključen ugovor, ne bih izlazio s detaljima. Moram reći i da smo, budući da prolazimo kroz jedno prilično dinamično razdoblje, nastojali što efikasnije pristupiti svim zadaćama, te već radimo na pripremi dokumentacije za natječaje za izradu dizajna tih brodova. Dizajn je načelno napravljen, ali pritom govorim o kontekstu radioničke dokumentacije, jer je ideja da Jadrolinija bude vlasnik te dokumentacije i da možemo upravljati budućim troškovima održavanja tih plovila, da se ne dogodi da oni u startu budu jeftiniji, ali da njihovi troškovi u daljnjim fazama korištenja i održavanja budu visoki. Kao što sam rekao, radimo na realizaciji više strateških prioriteta, pa smo objavili i natječaj za novogradnju koju ćemo financirati iz vlastitih izvora, putnički brod za Elafite, koji dakle nije dio ovog paketa sa Svjetskom bankom. Prvi brodovi koji će se graditi iz programa Svjetske banke, u flotu bi, očekujemo, ušli potkraj 2027. i početkom 2028. To će biti tri električna putnička broda, namijenjeni za relacije koje će biti prije svega infrastrukturno opremljene, mislim na luke, pristaništa i nadležnost lučkih uprava, da mogu osigurati punjenje i time i nesmetano plovljenje tih brodova.
Dakle, to će biti posve novi projekti, nove gradnje?
Da. Najprije brod “Nova Postira” koji ćemo financirati iz vlastitih sredstava, a nadamo se da će se u njega, naravno u uvjetima javne nabave, uspjeti uključiti i kapaciteti hrvatske brodogradnje... Potom, ovisno o izradi projektne dokumentacije, uslijedit će natječaji za putničke brodove i trajekte.
Ako dobro shvaćam, Jadrolinija više neće kupovati rabljene brodove?
Novi model uopće ne poznaje nabavu rabljenih brodova. Takvom zaokretu u politici obnove flote pridonose i visoki penali koje će kompanija zbog starosti brodova plaćati za emisije stakleničkih plinova. Po našim procjenama, penali koje bismo morali plaćati od 2030., kada bi ostalo po stanju kakvo je trenutačno, bili bi jako visoki, dok će s vremenom ti iznosi rasti i dodatno opterećivati redovno poslovanje.
Kolika je u ovom trenutku prosječna starost flote?
Oko 27 godina i, kada uspoređujete s prosjekom europskih zemalja, mi smo čak dvije, dvije i pol godine bolji. Bolji od primjerice Grčke i Portugala.
Mjesecima smo svjedočili širenju vijesti o lošem stanju brodova i gubitku osjećaja nesigurnosti, pa i među radnicima. U međuvremenu se stanje ipak stabiliziralo, percepcija nije tako negativna, kako se to postiglo?
U pravu ste, bilo je dosta sumnje, pogotovo nakon nemilog događaja iz kolovoza prošle godine, ljudi koji koriste naše usluge propitivali su svaki sumnjiv detalj. U suštini, važno je bilo nekoliko prvih poteza koje smo kao nova uprava poduzeli. Prvi je postavljanje novog časnika za sigurnost s međunarodnim iskustvom, ali i kadrovsko jačanje službe sigurnosti s prioritetnim ciljem unapređenja sigurnosti na našim brodovima. Drugo, išli smo u određenu vrstu revizije postojećeg sustava upravljanja sigurnošću i na tome intenzivno radimo. Očekujemo da ćemo sredinom iduće godine krenuti s implementacijom novog sustava. Trenutačno radimo audit, identificiranje određenih potreba koje je nužno implementirati u postojeći sustav u idućem razdoblju. Kao brodarska kompanija radimo pod određenim normama, kodovima i međunarodnim konvencijama, pa je u tom smislu važno pojednostaviti ga ili bolje rečeno učiniti produktivnijim, bolje protočnim. U ovom trenutku radimo na analizi zapovjednog kadra, koja će nam pokazati za iduće razdoblje koje će sve edukacije kompanija provoditi. To će biti kombinacija edukacija, od vanjskih do razmjene znanja unutar kompanije. Već iduće godine, primjerice, uvest ćemo in-house konferencije, dakle okupiti sve zapovjednike koji će međusobno komunicirati oko rješenja za problem koji se pojavi na nekom brodu.
Što se kvalitete brodova tiče, jesu li nakon lanjskog slučaja svi prošli dodatne preglede i remonte?
Da. Uz preporuke Hrvatskog registra brodova uložili smo i dodatne napore u tom dijelu, kako bismo pojačali sigurnost brodova. To je bio prioritet, nismo htjeli štedjeti na tome.
Prošlu godinu Jadrolinija je zaključila s rastom prihoda, pa i dobiti, kakva je ova godina?
Prihodi i rashodi bit će praktički na razini protekle godine, uz neznatan rast, prihodi oko 1 posto, no mislim da ove godine nećemo iskazati dobit kao što je to bilo lani, u kojoj je bruto dobit bila 9,7 milijuna eura. Razlika zbog koje ove godine nećemo imati dobit je u tome što su lani otpuštene određene rezervacije i prodaju imovine koja je bila neoperabilna, a ove godine toga nema.
Što je s Lastovom? Brod nije prodan niti je otišao na rezanje, za njega se plaća privez u brodogradilištu u Lošinju...?
Kao nova Uprava pokušali smo vidjeti kakav bi bio odaziv tržišta da ga se proda, s obzirom na činjenicu da brod ima određenu knjigovodstvenu vrijednost. Odluku o tome što ćemo sa samim brodom nismo donijeli među ostalim ni zbog toga što još uvijek nisu gotove procjene koliko bi bilo potrebno eventualno ulaganje u brod kako bi on dobio potrebnu dokumentaciju, svjedodžbe Hrvatskog registra brodova bez kojih je u međuvremenu ostao. Načelno se radi o visokoj razini novca, više od nekoliko milijuna eura. No, odluku o Lastovu donijet ćemo u svakom slučaju vrlo brzo, s obzirom na to da smo u planiranju sredstava i poslovanja za 2026. i iduće godine, svakako ćemo imovinu koja je neoperabilna dati u rashodovanje. Samo je pitanje u kojem kvartalu.
Nakon nesreće i gubitka pomoraca njihove su obitelji podnijele zahtjeve za nadoknadu imovinske štete. Jesu li ti sporovi riješeni?
Ljudski život ničim se ne može vratiti i nadoknaditi, no sve što je kao kompanija Jadrolinija mogla dati, kao poslodavac, učinila je. Potpisali smo nagodbu s obiteljima i postupak je okončan. Ozlijeđeni pomorac koji je preživio nesreću još je na bolovanju, njemu smo ponudili posao, kako se to kaže, na kopnu, nadam se da će se što prije vratiti u Jadroliniju.
Čim vidim da nosi zastavicu RH na odijelu i kada vidim ovaj pogled te kada pročitam gdje je on gradio svoje iskustvo i to bez jednog jedinog dana u realnom sektoru onda mi je stvarno jasno što možemo očekivati. Prenapuhane cijene brodova..... Naime krizni menadžeru za početak bi trebao javno reći kako je najveći problem Jadrolinije nesposobnost podobnih kadrova uparenih sa pohlepom pa tako i imamo ljude iz NO Jadrolinija čija djeca imaju firme za brodsku opremu te konkreno isporučuju jeftine sajle iz Turske koje su tanje od originalnih te naravno pucaju prije nego što dođe vrijeme zamjene, jer tako su i poginuli oni troje ljudi. Krizni manager bi trebao znati da se sajla na mijenja kada ona pukne, nego dok je još "ko nova" jer kad pukne onda je gotovo, a da bi se to slijedilo potrebno je imati sposobne i poštene ljude, a Jadrolinija to nije.