Zamislite da radite cijelu godinu, a zapravo radite besplatno posljednjih mjesec i pol dana. Za žene u EU-u, koje u prosjeku zarađuju 13% manje od svojih muških kolega, ta razlika u plaćama predstavlja njihovu stvarnost. U Hrvatskoj je ta razlika manja i iznosi 11%. Za žene s djecom razlika u zaposlenosti iznosi nevjerojatnih 26%, što je gotovo dvostruko više od 14% zabilježenih u općoj populaciji. Ovdje se ne radi samo o izgubljenim prilikama za karijeru. Riječ je o neplaćenom radu žena, čime se ograničava njihova ekonomska neovisnost. Ravnopravnost?
Kuhanje, čišćenje i briga za članove obitelji, ključni zadaci koji se nikada ne pojavljuju na plaći, i dalje nerazmjerno padaju na žene. Ta neravnoteža ne samo da ograničava osobnu slobodu i slobodno vrijeme, već utječe i na sposobnost žena da u potpunosti sudjeluju u javnom i gospodarskom životu. Ravnopravnost? Nevidljivi strop: čak i kada se žene popnu na korporativnu ljestvicu, često se nađu ograničene na manje plaćene uloge s ograničenim utjecajem. Previše žena ostaje zarobljeno, njihove ambicije obuzdane neviđenim preprekama. Ravnopravnost?
Na posljednjim parlamentarnim izborima u EU-u žene su činile samo 39% izabranih predstavnika, dok je zastupljenost žena u nacionalnim parlamentima bila oko neugodnih 33%. U Hrvatskom saboru 34% zastupnika su žene. Prostor za napredak je vidljiv.
Izazovi neravnopravnosti između žena i muškaraca šire se izvan radnog mjesta. Globalne krize, od geopolitičkih sukoba do sve većih troškova života, nerazmjerno utječu na mentalno i fizičko zdravlje žena. Osim toga, krize obično uzrokuju porast nasilja nad ženama, što dodatno narušava njihovu dobrobit i sigurnost. Ravnopravnost? Seksualno nasilje nad ženama i dalje je rašireno, teško i nedovoljno prijavljeno. Ravnopravnost?
S obzirom na okolnosti, ne iznenađuje činjenica da je ravnopravnost između žena i muškaraca i dalje goruće pitanje u EU-u. Danas o tome govorimo s dodatnim naglaskom jer nas najnoviji indeks ravnopravnosti Europske unije suočava s istinom da je potrebno još puno raditi na postizanju potpune ravnopravnosti.
Ona nije samo pitanje pravednosti, već je i temeljni stup gospodarske, socijalne i moralne dobrobiti našeg društva. Društvo koje ne koristi puni potencijal svih svojih članova ne može napredovati. Kada ženama omogućimo ravnopravno sudjelovanje, ne dobivaju samo one – dobivamo svi. Podaci Europskog instituta za ravnopravnost pokazuju da bi se do 2050. godine BDP po stanovniku u Europskoj Uniji mogao povećati do 3,15 bilijuna eura, samo kada bi se ženama pružile jednake prilike.
Međutim, Europska unija unaprijedila je zakonodavni okvir kojim se povećava ravnopravnost žena. Primjerice, usvojena je Direktiva o ženama u upravnim odborima, kojom se nastoji poboljšati rodna ravnoteža u upravama najvećih trgovačkih društava u EU-u, kao i Direktiva o transparentnosti plaća, koja obvezuje poslodavce da objave informacije koje olakšavaju usporedbu plaća radnicima zaposlenima kod istog poslodavca. To su koraci prema pravednijem društvu.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena „Ubrzajte djelovanje” više je od pokliča: to je zahtjev. Vrijeme za pitanje zašto govorimo o ravnopravnosti je prošlo. Pravo pitanje je sljedeće: Što činimo da se to dogodi? Srećom, ne krećemo ispočetka. Indeks rodne ravnopravnosti EU-a za 2024. nije samo izvješće, nego i mandat za stvarne i hitne promjene.
Ravnopravnost ne odnosi se samo na tople riječi. Svatko od nas ima svoju ulogu. Bez obzira na to jeste li oblikovatelj politika, voditelj poduzeća, edukator ili informirani građanin, naši glasovi i mjere mogu pomoći u postizanju ravnopravnosti ili ga ometati. Svi možemo osporiti svoje predrasude. Svi možemo poduprijeti organizacije koje se bore za prava žena. Svi se možemo sjetiti da se u borbi za ravnopravnost borimo za pravednije, prosperitetnije i humanije društvo za sve.
Vrijeme je da se svijest pretvori u djelovanje, da se samozadovoljstvo zamijeni predanošću i da se osigura da svaka žena ima priliku ostvariti svoj potencijal. Ubrzajmo djelovanje i konačno pretvorimo obećanje o jednakosti u stvarnost za sve.
Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, glasnogovornica Kluba zastupnika EPP-a za kulturu i obrazovanje
Eleonora Meleti, zastupnica u Europskom parlamentu, glasnogovornica Kluba zastupnika EPP-a za prava žena