Borba za interese

Rat Kine i SAD-a za EU: Italija se pridružuje inicijativi Pekinga

Foto: Reuters/PIXSELL
Rat Kine i SAD-a za EU: Italija se pridružuje inicijativi Pekinga
11.03.2019.
u 19:56
U Dubrovniku će se 12. travnja održati summit središnje i istočne Europe s Kinom, a njemački planovi o razvoju 5G mreže ne isključuju Huawei, na užas Amerikanaca
Pogledaj originalni članak

Italija se sprema postati prva zapadna, razvijena država, članica skupine G7, koja se pridružuje kineskoj inicijativi Pojas i put, a memorandum o razumijevanju koji bi otvorio novo poglavlje talijansko-kineske suradnje planira se potpisati tijekom državničkog posjeta predsjednika Kine Xi Jinpinga Italiji 22. ožujka. Hrvatska će, s druge strane, 12. travnja prvi put biti domaćin summita premijera Kine i 16 država središnje i istočne Europe (format poznatiji kao 16+1 dio je globalne kineske inicijative Pojas i put).

Nova i stara Europa

Kineski premijer Li Keqiang prije početka tog summita boravit će u bilateralnom posjetu Hrvatskoj, što je prilika i za novo poglavlje hrvatsko-kineske suradnje, za koju se može reći da se upravo gradi i cementira i na projektu Pelješkog mosta. Summit u Dubrovniku bit će najveći politički događaj koji Hrvatska organizira od stjecanja neovisnosti.

Sve se to događa dok Sjedinjene Američke Države lobiraju kod europskih partnera da ne vjeruju Kinezima ni kad darove nose. Bijela kuća odmah je Talijanima poručila da je “skeptična” i da ne vjeruje da će odluka talijanske vlade o ulasku u kineski Pojas i put donijeti bilo kakvu održivu gospodarsku korist za talijanske građane. A Amerikanci, s druge strane, već dugo upozoravaju i da Europljani ne bi smjeli dopustiti kineskom tehnološkom divu Huaweiju da sudjeluje u gradnji 5G telekom infrastrukture, na što se ovih dana, međutim, oglušila i Njemačka, kad je izdala smjernice za razvoj svoje 5G mreže koje ne isključuju kinesku tehnologiju.

Summit u formatu 16+1 u Dubrovniku događa se u danima nakon summita EU - Kina 9. travnja u Bruxellesu. Od 16 država koje su dio 16+1, njih 11 su istodobno i članice EU, a nije tajna da su neke od ostalih članica EU koje nisu dio 16+1 godinama izražavale skeptičnost prema suradnji srednjoeuropskih susjeda s Kinom.

Njihov je argument bio da Kinezi tom suradnjom 16+1 izazivaju podjele između nove i stare Europe, no taj argument sada slabi kad su i Italija, a prije nje i Grčka, iskazale interes da surađuju s Kinezima na istim velikim infrastrukturnim projektima.

– Svi su protiv toga da Kina negdje investira, osim u slučaju kad je to kod njih samih, a onda su sretni i zadovoljni – kaže jedan diplomat upućen u odnose i stavove u Europskoj uniji.

No, činjenica je da se posljednjih mjeseci u EU sve više potiče strateška rasprava i odlučivanje o tome kakav stav zauzeti prema kineskim investicijama. Novo miješanje karata u geopolitičkoj igri potaknulo je i trgovinsko konfrontiranje SAD-a s Kinom. A jedan od europskih povjerenika, Austrijanac Johannes Hahn koji je u Komisiji zadužen za pregovore o proširenju, ovih je dana u razgovoru za Financial Times izjavio da je Bruxelles podcijenio utjecaj Kine na zapadnom Balkanu. Hahn je kritizirao i hrvatsku odluku o odabiru kineskih izvođača za gradnju Pelješkog mosta, koji s 357 milijuna eura iz svojih fondova financira EU.

Smjernice iz Dubrovnika

No, moguće je da Hahn više razmišlja kao Austrijanac, a manje kao Europljanin. Naime, Komisija je jednoglasno podržala to financiranje, a Hahn bi, čini se, bio sretniji da je na natječaju za izvođača radova pobijedio austrijski Strabag. No, pobijedili su Kinezi kao stručniji i povoljniji. Prema neslužbenim informacijama, moguće je da Hrvatska iskoristi hrvatsko-europsko-kinesku suradnju u gradnji Pelješkog mosta kao simboliku koja će se nadovezivati na summit u Dubrovniku.

Na samom summitu bit će, kao i na prijašnjih sedam summita te inicijative, usvojen dokument koji se naziva smjernicama (službeno: “Dubrovnik Guidelines”, ili Dubrovačke smjernice), čiji nacrt se zasad još usuglašava i piše.

– Smatramo da je inicijativa 16+1 dodana vrijednost općim odnosima EU - Kina. To nije nešto nekompatibilno s članstvom u EU i NATO-u. Ovaj format može pridonijeti jačanju odnosa između EU i Kine, na način koji je kompatibilan europskom zakonodavnom okviru – kaže jedan izvor uključen s hrvatske strane u pripremu summita u Dubrovniku.

Pogledajte i video o uvođenju eura:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 45

PR
prajdali100
20:10 11.03.2019.

Ući u velike aranžmane i poslove sa Kinom !!!!!! Ne gubiti vrijeme, nikoga ne pitati ni za što.Rusi Mađarima grade nuklearku a ko fol im ovi uveli sankcije. Njemačka ko fol drži sankcije Rusiji ali Sjeverni tok ide dalje. SVI GLEDAJU SVOJE POSLOVE ! Hoćemo li ikada doći pameti ?

PL
@ploto@
21:02 11.03.2019.

Nemojte uzimati Huaewi.Kako ćemo vas nadzirati preko kineskih sustava.Vi morate uzimate naše provjerene sustave za vaš nadzor i špijunažu.

DU
Deleted user
21:03 11.03.2019.

Još uvijek se svijet vodi kao globalno selo i Amerikanci su upravo ti koji su inicirali globalizam i globalnu trgovinu. Naravno profit iznad svega. Svojevremeno se Bush stariji malko zaletio kada je shvatio da u svim vitalnim visokotehnološkim komponentama znatan udio upravo dolazi iz Kine. Pa dobar je primjer iPhone. Europa je i na dalje lakoma i licemjerna Koliko god da se tobože opire i izražava zabrinutost na terenu je druga priča. Pogledajte te samo zračnu luku Schipol:od reklama kineskih banaka, ukrcajnih mostova do autobusa na solarno električni pogon. Hvale je vrijedno da je Hrvatska uspjela iskamčiti gradnju mosta od strane Kineza. Pa kome je trebala prepustiti 100-200 mil. Eura, neefikasnim EU kompanijama, kada već mi više nemamo kapaciteta izgraditi bilo što već dovodimo izvođače iz Republike Srpske(pruga KC-ZG) ili investitore iz iste za vjetroelektrane iznad Senja(kinezi su pokriće stvarnim investitorima). Usput, Hrvatska je kompletno izolirali luke bez spoja na brzu željeznički mrežu koju su upravo zamislili i dobrim djelom izgradili kinezi. Najsposobniji u segmentu željeznice. Dobrano kasnimo, i Srbija se prugom veže na Budimpešti tako da i taj simbol bratstva i jedinstva u cijelosti gubi na značenju, Zamislimo samo da imamo brze vlakove koji povezuju hrvatski kontinent i luke sa svijetom. Zasigurno bi nam perspektive bile znatno povoljnije i najvjerojatnije više od pola države ne bi bio pod korovom. U Hrvatskoj nedostaje vizije, smjelosti i strpljivošću.