Odgovornost za rast cijena hrane i proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj nije moguće pripisati samo jednom sudioniku u lancu opskrbe, no uvoz je bio značajniji generator rasta cijena od domaće proizvodnje, zaključak je istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) nakon provedene sektorske analize odnosa i uvjeta poslovanja između trgovaca i dobavljača u vertikalnom lancu opskrbe hranom, pićima i higijenskim proizvodima. Istraživanje je provedeno u kontekstu rasta maloprodajnih cijena prehrambenih i drugih proizvoda široke potrošnje na tržištu od siječnja 2022. do srpnja 2024. godine. Obuhvaćeno je osam kategorija roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (kruh, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja...), a podaci su prikupljeni putem upitnika koje je AZTN poslao poduzetnicima. Odazvalo se 49 trgovaca i 23 dobavljača (16 njih su i proizvođači, a sedam distributeri), da bi se pomnijom analizom pokazalo kako su u promatranom razdoblju dobavljači, osobito distributeri, puno češće mijenjali cjenike u odnosu na proizvođače.
– Takva dinamika promjena veleprodajnih cijena odražavala se i na promjene te povećanje maloprodajnih cijena trgovaca – tvrde iz AZTN-a. Ovo je bilo osobito izraženo u uvjetima inflacije. Tako su, prema podacima Eurostata u razdoblju od siječnja 2022. do srpnja 2024. cijene hrane u Hrvatskoj porasle 26,1%, a na razini EU 24,3%. Proizvođačke cijene porasle su u Hrvatskoj 18,5%, a u EU 21,3%. Indeks uvoznih cijena za Hrvatsku iznosio je pak 26,3%, što upućuje da je uvozna komponenta bila značajniji generator porasta cijena od domaće proizvodnje, stoji u analizi. Iako je cjenik u pravilu sastavni dio ugovora između dobavljača i trgovaca, oni su se kod dobavljača mijenjali više puta godišnje, osobito kod distributera koji posluju s principalima izvan RH. Trgovci u pravilu samostalno donose odluke o maloprodajnim cijenama i ne uključuju dobavljače u donošenje odluka o maloprodajnim cijenama.
No dobavljači mogu predložiti akcijske cijene. Većina trgovaca navela je kako samostalno određuju svoje trgovačke marže na temelju tržišnih uvjeta, ciljane profitabilnosti i konkurentskih cijena. Većina njih svoj pregovarački položaj ocjenjuje kao ravnopravan, no manji regionalni trgovci ukazuju na slabiju poziciju i "pritiske" u odnosu na uvjete nabave. Također, neki trgovci navode da dobavljači imaju praksu potencijalne "vezane prodaje", a što će, tvrde iz AZTN-a, biti dodatno ispitano. S druge strane, većina dobavljača smatra svoj položaj zadovoljavajućim, no dio ih ukazuje na nepovoljne uvjete, osobito kada je riječ o brzo pokvarljivim proizvodima (npr. jaja).
Iz Agencije kažu kako istraživanje nije identificiralo strukturne probleme tržišnog natjecanja u smislu zabranjenih sporazuma među sudionicima na tržištu. Rast maloprodajnih cijena primarno je uzrokovan rastom ulaznih troškova i nabavnih cijena, osobito kod distributera koji su češće prilagođavali cjenike. Iako su se trgovci u nekim slučajevima očitovali da su dio troškova preuzeli na vlastiti teret, većina ih je prilagodila maloprodajne cijene rastućim ulaznim cijenama.
GALERIJA Lagana hrana i kutak za vegane u jednom stožeru: Pogledajte što se jede i pije prije rezultata izbora