Radikalna stranka s 80% muških članova već je promijenila Njemačku

Stranku je osnovala grupa od dvadesetak ljudi predvođenih profesorom ekonomije Berndom Luckeom, konzervativnim publicistom Konradom Adamom te bivšim članom konzervativnih demokršćana (CDU) Alexander Gaulandom. Iako je bila zamišljena kao "profesorska" stranka, od početka svog rada AfD se pokazala euroskeptičnom strankom koja je te 2013 godine startala sa oko 16 tisuća članova. Međutim, od tada do danas AfD je, prema podacima koje iznosi münchenski Mercur, tek uspjela udvostručiti broj članova. Rekordna brojka bila je 2019. godine kada su imali 34.923 članova. Nakon toga su desni populisti gubili i do 2.600 članova godišnje. Najveće povećanje došlo je od 2015. do 2016. godine, na vrhuncu izbjegličke krize, kada su sa 17.703 porasli na 25.015 članova. "Novopridošli članovi" su tada u većini bili uglavnom razočarani demokršćani kojima su "liberalne tendencije" bivše kancelarke Angele Merkel bile neprihvatljive.

Ono što je gotovo nepromjenjivo od početka osnivanja pa do danas jest to da oko 80 posto članstva AfD-a čine muškarci. Od početka pandemije koronavirusa AfD se profilira kao stranka "zaštitnica dijela građana koji odbijaju mjere protiv širenja zaraze i onih koji se odbijaju cijepiti". Danas je to stranka koja se zagovara izlazak Njemačke iz EU i stvaranje nove europske zajednice (Europe nacija) gospodarskih interesa te se protivi njemačkoj isporuci oružja Ukrajini, zbog čega je izvrgnuta kritici kao "proputinovska stranka".

Iako se od početka osnivanja AfD sastojao od tri različita pokreta: liberalnih ekonomista, nacionalnih konzervativaca i desničarskih populista, ovi posljednji su se potpomognuti dijelom radikalne desnice i nacionalno-konzervativnog dijela CDU-a uspjeli nametnuti te su stranku odvukli u vode krajnje desnice. Dvojica od tri člana utemeljitelja stranke su već ranije okrenuli leđa AfD-u. Česte promjene vodstva postalo je prepoznatljivo obilježje AfD-a, stranke koju danas vodi dvoje predsjednika: Tino Chrupalla i Alice Weidel. Na prošlogodišnjem stranačkom zasjedanju u Riesi u Saskoj, relativno tijesna većina dala je dotadašnjem predsjedniku Chrupalli glasove da ostane na funkciji još dvije godine. Za supredsjedateljicu sa jednakim pravima „dodana“ mu je Weidel te je odlučeno kako će taj dvojac u iduće dvije godine voditi tu stranku.
 
Oboje njih u nedjelju je, zajedno sa počasnim predsjednikom Alexander Gaulandom, bilo na proslavi 10. godišnjice AfD-a. Na obilježavanju obljetnice, kojem je nazočilo 300 izaslanika, Chrupalla i Gauland su ponovno kritizirali njemačke isporuke oružja Ukrajini smatrajući kako "rat u Ukrajini nema nikakve veze s Njemačkom". Weidel se u svom govoru više osvrnula na predstojeće državne izbore u Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu (2024. godine) te iznijela podataka kako je njezina stranka u Saskoj i Tiringiji "najjača po anketama".

- Tu jasnu volju birača nitko ne može dugoročno zanemariti - rekla je Weidel koja se ranije javno usprotivila prijedlogu da se ruski predsjednik Vladimir Putin izvede pred sud za ratne zločine te da Njemačka nametnu sankcije Rusiji. Takvi njezini stavovi svidjeli su se tek dijelu birača na istoku zemlje gdje AfD ima i najveću podršku. Unatoč prognozama koji im ne daju nikakve izglede sa eventualni ulazak u neku budući njemačku vladu, Alice Weidel u izjavi za Deutsche Welle (DW) je kazala kako je nakon desetljeća u oporbe, "sljedeći logičan korak sudjelovanje AfD-a u vladi". Pritom čelnica AfD vidi CDU kao mogućeg koalicijskog partnera. No, takvu mogućnost kršćanski demokrati sa zapada zemlje posve isključuju. Čak su u tom smislu donijeli i stranačku rezoluciju kako neće surađivati s AfD-om.