Dok se pozornost javnosti uglavnom usmjerava na rat u Ukrajini, Njemačka se istodobno suočava s drugim oblikom sukoba – hibridnim napadima koji pogađaju energetiku, promet, banke, bolnice i državne institucije. Sigurnosne službe upozoravaju da je riječ o najvećoj prijetnji od završetka Hladnog rata, a među glavnim izvorima opasnosti navode Rusiju, ali i Kinu, Iran i Tursku. Umjesto tenkova i projektila, moderno ratovanje sve se češće vodi iza računalnih ekrana i kroz sabotaže ključne infrastrukture. Njemački Handelsblatt u opsežnoj analizi upozorava da je ta zemlja posljednjih godina postala jedno od glavnih europskih bojišta hibridnog ratovanja.
Napadi uključuju kibernetičke provale, širenje dezinformacija, sabotaže i korištenje bespilotnih letjelica s ciljem narušavanja funkcioniranja države i slabljenja povjerenja građana u institucije. Jedan od najupečatljivijih slučajeva dogodio se kada je energetska tvrtka Entega bila meta hakerskog napada za koji se sumnja da stoji iza njega Rusija. Napadači su paralizirali platni promet, komunikacijske sustave i elektroničke brave pa su zaposlenici morali nasilno ulaziti u vlastite urede. Slične sumnje pojavile su se i nakon požara DHL-ova transportnog kontejnera u zračnoj luci Leipzig. Litavske vlasti kasnije su razotkrile skupinu osoba koje su, prema navodima istražitelja, po nalogu ruske obavještajne službe postavljale zapaljive pošiljke u zrakoplove i kamione. Prošlog ljeta više njemačkih zračnih luka i elektrana nadlijetali su neidentificirani dronovi, a sigurnosne službe i u tim slučajevima sumnjaju na rusku pozadinu.
Bivši zamjenik predsjednika njemačke vanjske obavještajne službe (BND) Arndt Freytag von Loringhoven upozorava da su se ruski kibernetički napadi značajno pojačali nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Predsjednik Ureda za zaštitu ustava njemačke savezne pokrajine Tiringije Stephan Kramer smatra da je riječ o "najvećoj hibridnoj prijetnji od završetka Hladnog rata". Prema njegovim riječima, cilj takvih aktivnosti nije samo izazivanje pojedinačnih incidenata, već dugoročno slabljenje otpornosti države i povjerenja građana u demokratske institucije. Njemačke sigurnosne službe upozoravaju da bi Moskva mogla dodatno intenzivirati takve operacije kako bi skrenula pozornost s problema na bojištu u Ukrajini i povećala osjećaj nesigurnosti među zapadnim saveznicima.
Kako bi odgovorila na rastuće prijetnje, njemačka vlada posljednjih je mjeseci donijela niz novih mjera. Bundestag je usvojio zakon kojim se prvi put propisuju obvezni sigurnosni standardi za operatore kritične infrastrukture u energetici, prometu, telekomunikacijama, zdravstvu, vodoopskrbi, prehrani i javnoj upravi. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt poručio je da Njemačka mora dodatno ojačati obrambene sposobnosti i otpornost ključnih sustava. Osnovan je i novi centar GAZ Hybrid, koji okuplja policiju, obavještajne službe i druge sigurnosne institucije radi brže razmjene informacija o hibridnim prijetnjama. Uz to je počeo djelovati i Nacionalni centar za obranu od dronova.
Europska središnja banka upozorila je vodeće europske banke da umjetna inteligencija omogućuje napadačima brže pronalaženje sigurnosnih propusta i izvođenje sofisticiranijih kibernetičkih napada. Broj ozbiljnih uspješnih napada na najveće europske banke udvostručio se u samo dvije godine – s 77 slučajeva 2022. na 153 tijekom 2024. godine. Njemački financijski regulator BaFin prošle je godine zaprimio čak 733 prijave ozbiljnih informatičkih incidenata u financijskom sektoru. Posebno zabrinjava činjenica da se oko 40 posto napada odvija preko vanjskih pružatelja IT usluga, a ne izravnim probojem u bankovne sustave.
Ni državna uprava nije pošteđena. Tek gotovo tri godine nakon incidenta njemačke su vlasti objavile da su kineski državni hakeri prodrli u sustave Saveznog ureda za kartografiju i geodeziju, čiji podaci imaju ključnu ulogu za energetiku i promet. Na meti su posljednjih godina bile i političke stranke. Ruski hakeri 2023. godine provalili su u elektroničku poštu sjedišta SPD-a, dok je godinu kasnije i CDU prijavio sličan napad za koji se također sumnja da iza njega stoji neka država.
Stručnjaci upozoravaju da su elektroenergetska mreža, trafostanice, LNG terminali i plinovodi posebno ranjivi zbog svoje rasprostranjenosti i složenosti zaštite. Sabotaže prometne infrastrukture također su sve češće. Jedan podmetnuti požar na željezničkim instalacijama između Kölna i Düsseldorfa prošlog je ljeta privremeno paralizirao jednu od najprometnijih željezničkih ruta u Njemačkoj. Pod stalnim su pritiskom i bolnice te vodovodni sustavi. Nedavni kibernetički napad na tvrtku Unimed kompromitirao je podatke pacijenata brojnih njemačkih bolnica, dok stručnjaci upozoravaju da se sustavi za opskrbu vodom svakodnevno suočavaju s pokušajima proboja. Na kraju analize Handelsblatt upozorava da Moskva sve intenzivnije koristi umjetnu inteligenciju za širenje propagande i utjecaj na zapadne informacijske sustave. Bivši obavještajac Freytag von Loringhoven smatra da Europa više ne može računati samo na obrambene mjere te poziva na razvoj aktivnijih strategija odvraćanja, posebno u svjetlu sve tješće suradnje Rusije i Kine.
Veća su im prijetnja ilegalni imigranti nego Rusija