'Imam vam reći samo jednu stvar – Izađite iz Ukrajine!'

Summit skupine G20 koji se ovaj vikend održava u australskom gradu Brisbaneu kao glavni javni cilj ima poticanje rasta globalnog gospodarstva, no očito je da ima i podjednako važan skriveni cilj – izvršiti na Rusiju što je moguće veći pritisak kako bi okončala ili bar smanjila svoju upletenost u zbivanja u Ukrajini.

Na najgori mogući način osjetio je to danas na svojoj koži ruski predsjednik Vladimir Putin koji je na cijelom nizu bilateralnih susreta s čelnicima vodećih zapadnih zemalja bio podvrgnut salvama vrlo oštrih i žestokih kritika. Pritiske je otvorio kanadski premijer Stephen Harper.

– Rukovat ću se s vama, no imam vam reći samo jednu stvar, izađite iz Ukrajine – poručio je Harper Putinu ne želeći se više doticati nijednog drugog pitanja.

Niz je potom nastavio američki predsjednik Barack Obama koji je ruskom kolegi poručio da je moskovska agresija na Ukrajinu prijetnja cijelom svijetu, dok je šećer na kraju dodao britanski premijer Cameron. On je pak Putinu zaprijetio dodatnim sankcijama Zapada ukoliko Rusija ne prekine sa destabilizacijom svog susjeda.

Zaprijetio ranijim odlaskom

Još prije početka summita, službeni London objavio je kako očekuje da se odnosi Rusije i Zapada “moraju redefinirati na nekim novim, drugačijim osnovama ako Rusija ne izađe iz Ukrajine”.Putin je zasigurno očekivao pritiske u Brisbaneu, no očito ne toliko žučne i tako velikog intenziteta. Upravo zbog toga zatražio je od francuskog predsjednika Hollandea da mu pomogne smiriti strasti i smanjiti prilično uzavrelu i napetu situaciju kojom odiše cijeli skup. Uz to, ruska je delegacija već najavila da će Putin napustiti Brisbane u nedjelju ujutro, ranije nego što je protokolom predviđeno. Naime, ruski će predsjednik nazočiti svim službenim sastancima summita, no otići će prije zajedničkog ručka predviđenog za nedjelju iz vrlo jednostavnog razloga.

Ne želi, naime, da se ponovi salva pritisaka do koje bi, u ovom neformalnom dijelu summita koji nije rasporedom strogo vezan za gospodarske teme, zasigurno došlo. Naravno, uz politički dio summita na kojemu se Rusiju prozivalo zbog aktivnog pomaganja proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine, veliki dio razgovora prvi dan vodio se o gospodarskim temama i poticanju svjetske ekonomije.Iako je skupina G20 u odnosu na užu i prestižniju skupinu G7 do sada imala relativno manje uspjeha u iznalaženju ekonomskih mjera koje bi svijet izvukle iz krize, značajne mjere su ipak dogovorene prvi dan summita. To je, prije svega, odluka da se sve usmjeri na kombinirani rast gospodarstva zemalja G20 od dva posto do 2020. godine. Zbog toga će te zemlje do 2018. u podupiranje globalnog rasta gospodarstva uložiti 2000 milijardi dolara, i to u skladu sa čak 900 planova reformi koje su prije nekoliko mjeseci usuglasili ministri financija zemalja skupine.

Problem sa zaštitom okoliša

Kao treća tema nameće se i neizostavna zaštita okoliša, što je posebno bolna točka domaćinu, australskom premijeru Tonyju Abbottu kojega upravo ekolozi diljem svijeta vide kao glavnog neprijatelja. Naime, od dolaska na vlast Abbott je poništio cijeli niz zakona koji se tiču ekologije, dopustio je eksploataciju tasmanijskih šuma, uništavanje Velikog koraljnog grebena, a sve to kako bi pogodovao velikim kompanijama. Naravno, Australija je pokušala pitanja ekologije skinuti s dnevnog reda, no bez većeg uspjeha. Možda i zato što su oko summita organizirani veliki mirni prosvjedi u znak potpore zaštiti okoliša.

>>Putin je ovim potezom razljutio Kineze

>>SAD: EU je 10 godina u krizi jer Njemačka diktira štednju