'Mirovni plan je laž, ovo je Putinova prava meta': Rusija kreće u ljetnu eskalaciju

Kremlj posljednjih tjedana sve češće nastoji prikazati Rusiju kao mirotvorca. Održani su pregovori u Istanbulu, predsjednik Vladimir Putin predstavio je navodni plan za okončanje sukoba, a odvila se i najveća razmjena ratnih zarobljenika od početka rata. No ukrajinske vlasti upozoravaju da se iza tog diplomatskog privida krije sasvim drugačija stvarnost – pripreme za novu eskalaciju sukoba.

Prema analizi britanskog lista The Telegraph, unatoč službenoj retorici iz Moskve, stvarni potezi ruskog vodstva ukazuju na nastavak rata i pripremu za ljetnu ofenzivu. Putin, tvrde ukrajinski izvori, odbio je ozbiljne mirovne prijedloge, zanemario američku ideju o 30-dnevnom primirju i pristao vratiti tek simboličan broj od otprilike 400 otete ukrajinske djece. Istovremeno, ruska vojska intenzivirala je bombardiranja i pokrenula nove ofenzive na bojištima.

Kako navodi Telegraph, pojačana aktivnost ruskih snaga nije slučajna. Tijekom svibnja ruske trupe napredovale su dvostruko brže nego u travnju, zauzimajući prosječno 8,8 km² dnevno – najbrži napredak od studenog prošle godine. Prema ukrajinskom projektu DeepState, glavni cilj ofenzive je regija Donbas, gdje ruske snage već kontroliraju gotovo cijeli Luhansk i preko 75% Donjecka. Donjeck, kao industrijsko središte, i grad Kostiantynivka, važna logistička točka, ključne su mete. Ukrajinske snage priznaju mogućnost da izgube grad, ali smatraju da bi cijena za Rusiju bila visoka, bez odlučujućeg strateškog preokreta.

Kako navodi analitičar Konrad Muzyka, ruska vojska prilagodila se novim uvjetima. Umjesto masovnih oklopnih juriša, sada koristi male jurišne skupine od nekoliko vojnika, napreduju motociklima i terenskim vozilima, a zalihe se čak dostavljaju mazgama. Posebno se ističe napredak u dron tehnologiji – uključujući FPV dronove upravljane optičkim kablovima, koje je gotovo nemoguće omesti. Ti dronovi igraju ključnu ulogu u neutraliziranju ukrajinskih obrambenih položaja. Vojnici svjedoče da je njihovo djelovanje bilo presudno tijekom neuspjele ukrajinske ofenzive u regiji Kursk.

Iako je Rusija 2024. godine zauzela oko 0,7% ukrajinskog teritorija, prema ukrajinskim procjenama, to je koštalo oko 434.000 ljudskih žrtava. Ipak, Rusija uspijeva popunjavati redove zahvaljujući izdašnim novčanim poticajima – do 16.000 funti za prijavu i 48.000 funti godišnje plaće. Prema Institutu za strateške studije u Kijevu, broj ruskih vojnika u Ukrajini porastao je s 500.000 na 620.000 unatoč gubicima. S druge strane, Ukrajina se suočava s manjkom vojnog kadra i nepopularnošću regrutacije mlađih od 25 godina. Vlada pokušava privući mlade financijskim poticajima i subvencioniranim stambenim kreditima. 

I Ukrajina ulaže u dronove – vlastita "dron-zid" strategija usporila je ruske napade, omogućila udare u dubinu neprijateljskog teritorija i značajno omela logistiku. Ukrajinska proizvodnja FPV dronova trebala bi se udvostručiti na pet milijuna jedinica godišnje. No, kako upozorava jedan ukrajinski dočasnik iz 3. jurišne brigade, Rusija je u međuvremenu preuzela kvantitativnu prednost. “Mi smo osmislili upotrebu dronova kao oružja, ali nismo uspjeli dovoljno brzo proširiti proizvodnju.” Gospodarske i strateške slabosti Rusije Unatoč vojnoj prednosti, Telegraph upozorava da Rusija ne ide prema neupitnoj pobjedi. Potrošnja za obranu sada čini 40% državnog proračuna.

Cijene hrane, kamatne stope i inflacija opterećuju ruska kućanstva, a rezerve iz Nacionalnog fonda bogatstva mogle bi uskoro presušiti. Također, unatoč proizvodnji novih tenkova, Rusija je 2024. izgubila 1.400 glavnih borbenih tenkova – broj koji je teško nadoknadiv, s obzirom na to da mnogi u skladištu nisu u funkcionalnom stanju. Prema analizi The Telegrapha, Rusija zasad ima prednost na bojištu zahvaljujući većem broju vojnika, tehnološkim inovacijama i logističkoj spremnosti. No, ta se prednost ne mora održati dugoročno. Ako Ukrajina preživi ljetne mjesece i zadrži obrambene linije, mogla bi prisiliti Moskvu da ponovno razmisli o stvarnim mirovnim pregovorima – ovaj put, možda pod uvjetima prihvatljivijima Kijevu.