Kad se zbroje ministarstva, agencije, instituti, državne tvrtke, općine, gradovi, županije i lokalna komunalna poduzeća, dođe se do po podatka da za državu radi više od pola milijuna ljudi.
Građani za otpuštanja
Makroekonomist Željko Lovrinčević za Večernji list procijenio je da bi iz sektora trebalo otići oko 40 tisuća ljudi kako bi se država svela na narodu prihvatljiv trošak. Većina tih otkaza trebala bi biti podijeljena u lokalnim jedinicama i državnim tvrtkama, zaključio je Lovrinčević, a ako je vjerovati anketama, građani protiv toga ne bi imali ništa. Naime, u anketi koju je provela udruga poreznika Lipa više od 80 posto građana izjasnilo se za otkaze u javnom sektoru i ukidanje dijela općina i gradova.
Budući da administracija Zorana Milanovića nije provela reformu javne uprave, to će u naslijeđe ostati novoj vladi. Hoće li i gdje Tomislav Karamarko, ako HDZ osvoji vlast, od 2016. rezati? U lokalnim jedinicama radi oko 75.000 ljudi, pri čemu njih više od 40.000 radi u općinama, gradovima, a nešto manje od 4000 zaposleno je i u županijama. Analize ekonomista pokazale su da je više od 50 posto jedinica u posljednje četiri godine trošilo više od 20 posto sredstava na isplatu plaća. Time su kršili zakon, a to je i osnova za početak rezanja broja zaposlenih. Na grbači je lokalne vlasti i 35.000 zaposlenih u komunalnim tvrtkama. Analiza Ante Baje iz Instituta za javne financije pokazala je da su od 92 trgovačka društva koja je analizirao njih samo 14 poslovalo bez financijskih potpora osnivača. To dokazuje da te tvrtke ne bi mogle isplatiti plaće bez potpore općine ili grada, što znači da su neučinkovite i samim time kandidati za restrukturiranje.
Mogli bi otići najbolji
Potencijal za rezanje broja zaposlenih vidi se i u državnim tvrtkama. Kada se pribroje sve tvrtke u kojima država ima udjele, pa i one u kojima su ti udjeli minorni, dolazimo do podatka da je u njima 199.325 zaposlenih. Tu su ubrojene i tvrtke u kojima država nema kontrolu pa je realnije računati da u javnim tvrtkama radi 50-ak tisuća ljudi. Istraživanje o analizama plaća koje su izradili znanstvenici Ekonomskog instituta Zagreb pokazuje da su plaće u tvrtkama s većinski državnim vlasništvom, iako većinom posluju s negativnim rezultatom i kreiraju parafiskalne namete, krajem 2012. bile 26 posto više nego one u privatnom sektoru i iznosile su prosječno 8715 kuna mjesečno.
Najmanji viškovi, slažu se analitičari, zabilježeni su u državnim službama, socijali, zdravstvu i školstvu, iako u tom dijelu sektora radi oko 250.000 ljudi. Profesor Predrag Bejaković s Instituta za javne financije ipak upozorava da se ne smiju donositi ad hoc rješenja niti licitirati s brojem otkaza jer je od nominalnog broja ljudi puno važnija njihova učinkovitost.
– Bojim se da bi se u brzini moglo dogoditi da se otpuste najbolji koji će naći mjesto u privatnom sektoru, a da nam ostane sustav s manje ljudi nesposoban provesti svoje zadaće. Prije otpuštanja potrebna je dubinska analiza – kaže Bejaković.
to je tuđmanova obećana švicarska. tajkuni ne plaćaju porez, raj na zemlji za 200 podobnih klanova.