Standardna procedura pružanja prve pomoći – provjera dišnih putova, disanja i cirkulacije prije započinjanja oživljavanja – mogla bi, u slučaju sportaša koji dožive srčani zastoj, više štetiti nego pomoći. Na to upozoravaju izraelski znanstvenici koji su u novom istraživanju otkrili kako fokus na čišćenje dišnih putova, a osobito uvriježeno, ali pogrešno vjerovanje da je moguće "progutati jezik", dovodi do opasnih kašnjenja u započinjanju kardiopulmonalne reanimacije (CPR).
„Prva reakcija mora biti odmah započeti s masažom srca“, poručila je dr. Dana Viskin s Sveučilišta u Tel Avivu. Objasnila je kako jezik nije moguće progutati jer je pričvršćen mišićima i ligamentima, iako u slučaju potpune opuštenosti mišića može doći do blokade dišnih putova i gušenja. No, ističe, u trenucima srčanog zastoja upravo je gubitak vremena na provjeru dišnih putova ili pokušaj "spašavanja jezika" ono što smanjuje šanse za preživljavanje.
„Brza reakcija – osobito masaža srca i rana defibrilacija – ključni su. Svaka sekunda izgubljena na pogrešne postupke smanjuje šanse za spas“, naglasila je Viskin, prenosi The Guardian. U članku objavljenom u Canadian Journal of Cardiology, istraživači su analizirali videozapise 45 slučajeva iz razdoblja od 1990. do 2024. u kojima su sportaši kolabirali tijekom natjecanja ili treninga, a pokušano je oživljavanje. U 38 slučajeva jasno se vidi što je bila prva reakcija prisutnih.
Kod 30 sportaša potvrđen je srčani zastoj, a u čak 27 tih slučajeva prva reakcija bila je „neprimjerena“ – primjerice pokušaj sprječavanja gutanja jezika otvaranjem usta – prije nego što je započeto s masažom srca. Tako je bilo i u slučaju danskog nogometaša Christiana Eriksena koji je kolabirao tijekom utakmice Euro 2020. protiv Finske. U čak 18 od tih 27 slučajeva, sportaš je preminuo ili ostao u trajnom vegetativnom stanju. S druge strane, nijedan od trojice sportaša kojima je masaža srca započeta odmah nije imao takav ishod.
„Premda mali broj slučajeva otežava izvođenje čvrstih statističkih zaključaka o posljedicama poput oštećenja mozga, zapanjuje dosljednost pogrešnih početnih postupaka – i to samo po sebi nosi snažnu poruku“, dodala je Viskin. Analizirali su i medijske izvještaje o tim slučajevima te otkrili da se pojam „gutanja jezika“ često spominje i nerijetko hvali sprječavanje takve situacije.
„To je zabrinjavajuće jer takve objave imaju ogroman broj pregleda“, naveli su autori. Znanstvenici upozoravaju da je mit o gutanju jezika široko rasprostranjen i da ga je moguće nenamjerno potaknula klasična A-B-C sekvenca (airways, breathing, circulation) u učenju CPR-a. Američko udruženje za srce još je 2010. promijenilo redoslijed u C-A-B, stavljajući naglasak na cirkulaciju.
Glasnogovornik britanskog College of Paramedics podsjetio je da u slučajevima sumnje na srčani zastoj građani trebaju slijediti smjernice Resuscitation Council UK: nazvati hitnu pomoć i odmah započeti s masažom srca ako je osoba bez svijesti, ne reagira i ne diše normalno. „Rana masaža srca ključna je za preživljavanje i zato je prioritet svih hitnih službi“, istaknuto je. „Dok jedan stručnjak provodi masažu srca, drugi istodobno može osiguravati dišne putove.“