Propali pregovori: Europska unija u 2011. bez proračuna!

Europska unija ući će u 2011. bez proračuna, a u bruxellesku će se središnju blagajnu svakoga mjeseca slijevati po dvanaestina lanjskoga proračuna. To, međutim,  neće biti dovoljno za plaćanje novih obveza koje proizlaze iz Lisabonskoga ugovora, poput Europske službe za vanjsko djelovanje, niti za uspostavu na listopadskome summitu EU 27 prihvaćenih novih agencija za novčarski nadzor koje bi trebale spriječiti da EU ponovno upadne u novčarsku i gospodarsku križu poput ove iz koje se upravo izvlači. Patit će i znanstveni projekti, poput  fuzijskoga reaktora ITER i satelitskoga sustava za navođenje Galileo, ali i poljoprivredni i kohezijski fondovi.

Posljedica je to u noći s ponedjeljka na utorak propale i četvrte runde pregovora Vijeća EU, koje su činili ministri novčarstva 27 država članica, i Europskoga parlamenta o prijedlogu proračuna koji im je predstavila Europska komisija. Izvorni je EK-ov prijedlog bio da proračun naraste za 5,9 posto u odnosu na ovogodišnji. EP je taj prijedlog prihvatio, no, na listopadskome je summitu britanski premijer David Cameron nagovorio 11 šefova država ili vlada, uključujući njemačku saveznu kancelarku Angelu Merkel i francuskoga predsjednika Nicolasa Sarkozyja, da se rast ograniči na 2,91 posto, odnosno na ukupan iznos proračuna od 126,5 milijarda eura. Time bi ga se zadržalo na 1,04 posto ukupnoga domaćega proizvoda (BDP) Unije.

EP je takav ograničeni rast prihvatio, ali ne i Cameronov zahtjev da se o mogućoj uporabi proračunske pričuve, koja je ograničena na 0,03 posto ukupnoga nacionalnog prihoda (GNI) Unije ili oko četiri milijarde eura, u Vijeću odlučuje jednoglasno, umjesto kvalificiranom većinom kako propisuje Lisabonski ugovor. Ujedinjeno Kraljevstvo i Nizozemska, koji su na pregovore poslali državne tajnike što nemaju ovlasti za političke odluke, a navodno i Švedska, odbacile su, pak, EP-ov uvjet da se uz proračun prihvati i politička izjava kojom bi se točno odredilo na koji će način EP sudjelovati u odlučivanju o sljedećoj Novčarskoj perspektivi, sedmogodišnjemu proračunskome okviru Unije, koja započinje 2014. godine. Lisabonski ugovor to je pitanje, naime, tek djelomično utvrdio.

Lisabonski ugovor propisuje da Vijeće i EP imaju 21 dan da se usuglase o proračunu, a taj je rok u noći na utorak istekao. EK sada mora napisati novi prijedlog proračuna i predstaviti ga objema ustanovama. Nakon što ga one rasprave i unesu svoje izmjene, Vijeće i EP počinju ponovno postupak mirenja, u kojemu te promjene moraju u najviše 21 dan uskladiti. Što sve zajedno traje oko tri mjeseca.