Profil diplomata novog tisućljeća

Težak zadatak za jačanje hrvatske diplomacije: Izboriti ciljeve u vrijeme triju revolucija

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Težak zadatak za jačanje hrvatske diplomacije: Izboriti ciljeve u vrijeme triju revolucija
25.08.2022.
u 11:26
Kako ojačati učinkovitost hrvatske diplomacije kad su imenovanja dobrog dijela diplomata kompromis Markova trga i Pantovčaka, politike i profesije, simpatija i antipatija, odgovornosti prema zemlji i nagrađivanja “zaslužnih”? Uistinu je to težak zadatak i prije svega ovisi o profesionalnosti, etičnosti, znanju i odgovornosti

Krajem kolovoza bi se u Zagrebu trebala održati konferencija hrvatskih veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova, na kojoj će se okupiti hrvatska diplomatska elita, kako bi dobili smjernice u radu za Hrvatsku u ovim turbulentnim vremenima, te kako bi u razgovoru s državnim vrhom raspravili o međunarodnom položaju Hrvatske. Tradiciju godišnjeg okupljanja hrvatskih diplomata pokrenuo je premijer Plenković 2017. godine. Prošle godine Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova diplomate su počastili i predavanjem bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira. Kad pogledamo prošlogodišnje teme i vanjskopolitičke prioritete, moglo bi nam se učiniti da je prošlo daleko više vremena od jedne godine. Naime, premijer je kao prioritete naveo ulazak u šengenski prostor i europodručje, a u fokusu je bila i nabava borbenih zrakoplova od Francuske. Kao ključni izazovi spominjani su kriza u Afganistanu i migrantski tokovi, posljedice pandemije COVID-19 i klimatske promjene… Navedene prioritete gotovo smo apsolvirali, a na međunarodnoj sceni otvorilo se mnogo novih izazova, o kojima donedavno nismo mogli ni sanjati. Zato će i ovogodišnje teme zacijelo biti izazovnije, a hrvatska vanjskopolitička strategija morat će biti pragmatičnija. Uoči Plenkovićeva dolaska na čelo Vlade, u proljeće 2016. utjecajni europski portal Politico objavio je da je Hrvatska "najmanje utjecajna država EU". Baš tada je tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otvoreno prozivala pojedine diplomate za neučinkovitost, zakasnjele ili neprimjerene reakcije, otvoreno se pitajući – rade li neki naši diplomati za Hrvatsku ili za zemlje u kojima trenutačno obnašaju dužnosti?

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Komentari 8

LA
Larson
11:30 25.08.2022.

Vjekoslav Prebeg, “plaćenik iz neprijateljske zemlje” biti će osuđen na doživotni zatvor ili smrt – Hvala Plenkoviću! Ministarstvo tvrdi da je u neprekidnom kontaktu s ukrajinskim vlastima i drugim partnerima kako bi se oslobodio gospodin Prebeg, međutim zaboravljaju tko je zarobio Vjekoslava Prebega i gdje. Andrej Plenković, svojim izjavama, “marljivo je radio” na pogoršavanju odnosa između Hrvatske i Rusije. Rezultat svega je totalni prekid odnosa i nemogućnost da se pomogne Vjekoslavu Prebega, kojeg su uhitile ruske snage u svibnju kod Mariupolja. Andrej Plenković je Hrvatsku stavio na listu neprijateljskih zemalja Rusije, dok u isto vrijeme Turska, Mađarska, Izrael i druge suverene zemlje surađuju i posluju. Diplomacija ne poznaje teške i ružne riječi, osude i svađe. Istinski diplomata odmjerava svaku svoju riječ, jer samo tako je moguće reagirati u sličnim situacijama. Možda bi Vjekoslav Prebeg odavno bio u Hrvatskoj, da Plenkovićev jezik nije bio duži od pameti. L. R. Hvala Plenkoviću, hvala ti i za AD plastiku koja je tik pred ključ u bravu, hvala za Škver koji je vjerojatno povijest, hvala za pljačku skupog goriva i energenata itd. Tvoji nalogodavci su zadovoljni sa svojim "dečkom". Hvala! Bljak!

ŠV
Švapski
16:10 25.08.2022.

Ne budimo naivni! Diplomatski zbor kvalitetom rada i marljivošću naravno nije ništa bolji od ostatka male zemlje. Ako se onda taj minimalni međunarodni utjecaj mora podijeliti između dvije institucije, govorimo o homeopatiji.

PO
Poskok
13:32 25.08.2022.

Sve će biti puno lakše kad se smjene i pozovu na odgovornost dosadašnji.Novi,mladi,pismeni, domoljubi,patrioti...,pa di nam ja onda kraj i granica,nebo nebo nam je mjerilo!