Drukčiji model za djecu diplomata

Izravan upis dopustiti svima, a selekciju raditi nakon 1. godine

Foto: Jurica Galoić/Pixsell
Izravan upis dopustiti svima, a selekciju raditi nakon 1. godine
16.06.2015.
u 22:00
Boris Jokić smatra da bi to pravo trebalo proširiti na djecu koja žive u teškim socijalnim prilikama i one koji su bili teško bolesni
Pogledaj originalni članak

Prilikom upisa u srednje škole samo mali dio osmaša ove će godine imati mogućnost izravnog upisa. Prema novom Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u prvi razred srednje škole, pravo izravnog upisa imaju učenici koji su na državnom ili međunarodnom natjecanju osvojili prvo, drugo ili treće mjesto kao pojedinci u jednom od posljednja četiri razreda osnovne škole.

Dva glavna kriterija

Osim njih, pravo na izravan upis imaju i djeca "čiji su roditelji državni službenici koji su po službenoj dužnosti uime Republike Hrvatske bili upućeni na rad u inozemstvo, a koji su se najmanje dva od posljednja četiri razreda prethodnog obrazovanja školovali u inozemstvu" stoji u Pravilniku. Pravo izravnog upisa u srednje škole učenika koji su briljirali na natjecanjima iz znanja podržavaju svi, no mnogi su žestoko reagirali na pravo da, kako kažu, "djeca diplomata" nepravedno zauzmu mjesto nekome tko je po ocjenama i uspjehu bolji od njih.

– Po meni pravo na izravan upis trebaju imati učenici koji su ostvarili iznimne uspjehe, učenici koji žive u iznimno teškom socijalnom okruženje te oni koji su imali izrazite poteškoće, primjerice bolesti koje su ih sprečavale u redovitom izvršavanju školskih obveza. Na taj način društvo i obrazovni sustav upozorili bi na dva vrlo važna elementa, a to su izvrsnost i solidarnost – kaže dr. Boris Jokić, voditelj ekspertnog tima za reformu obrazovanja. Kad je riječ o proširenju tog kruga učenika, vrlo je skeptičan.

– Nemam jasan stav o tome tko bi još trebao imati pravo izravnog upisa pa ni kad se, primjerice, radi o djeci osoba koje su po dužnosti uime države živjeli i radili u inozemstvu – iskreno će Jokić.

Najelegantnije rješenje

Za razliku od njega, prof. dr. Josip Burušić iz Instituta "Ivo Pilar" smatra da bi svim završenim učenicima osmih razreda trebalo omogućiti da se upišu u željenu srednju školu. Prema njegovim riječima, selekciju bi trebalo napraviti nakon prvog razreda, kad postane jasno tko je za tu školu, a tko nije. Oni koji nisu, kaže Burušić, trebali bi nakon prvog razreda sebi mjesto pronaći negdje drugdje.

– To će biti moguće napraviti kad se krene u ozbiljnu reformu obrazovanja, a pritom ne mislim na ovo što se sada radi. Najelegantnije rješenje bi bilo da se sadašnji sedmi i osmi razredi pripoje srednjoj školi i da se u te prve dvije godine obavi selekcija učenika – objašnjava Burušić. Bez prava izravnog upisa u srednje škole ove godine ostala su djeca hrvatski državljani koji žive u BiH (navodno zbog prigovora da su u pograničnim školama popunjavali većinu mjesta), a djeca branitelja i invalida Domovinskog rata također već nekoliko godina nemaju nikakvih privilegija prilikom upisa u srednje škole. Naime, odlukom Ustavnog suda od 20. prosinca 2006. ukinut je članak zakona koji je djeci branitelja omogućavao izravan upis u srednje škole i na fakultete.

>>Roditelji se pitaju što će im papiri za – elektronički upis u škole

>>Svaka srednja škola sama odlučuje 
hoće li uvesti bodovni prag

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Idler 3
Idler 3
22:22 16.06.2015.

Treba rivat nadarenu djecu i tu se potpuno slažem. Kad su ostala djeca u pitanju volil bi znat koji to klinac s 14 let zna kaj bi u životu? Teško pitanje i struka bi tu trebala utjecat i na odabir i na usmjeravanje djece ali ah....kolko ih je v struci sposobnih, a kolko podobnih ???