Prepoznaju bolesti, štede vodu i predviđaju gnojidbu – digitalni alati dolaze na polja

Digitalizacija je danas poprilično raširena pojava, prisutna je u bankarstvu, trgovini i javnim uslugama, no sektor u kojem još uvijek nije toliko zastupljena je poljoprivreda. Dok se o dronovima, umjetnoj inteligenciji i senzorima na poljima govori kao o budućnosti europske poljoprivrede, hrvatska polja i dalje su većinski analogna. Digitalne alate u svakodnevnoj proizvodnji koristi oko deset posto domaćih poljoprivrednika, a u pojedinim segmentima njihov udio pada i na samo pet posto.

Za većinu proizvođača digitalizacija još uvijek predstavlja trošak, a ne investiciju. U razvijenijim članicama EU slika je bitno drukčija. Približno 40 posto poljoprivrednika koristi napredna digitalna rješenja za upravljanje proizvodnjom, od dronova koji iz zraka otkrivaju prve znakove bolesti na usjevima i senzora koji mjere vlagu tla, do traktora s GPS-om koji s preciznošću od nekoliko centimetara primjenjuju gnojivo samo tamo gdje je potrebno. Naša je zemlja tako već dulje vrijeme na donjem kralju ljestvice korištenja digitalnih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji, a razloga za to je više.