Poskupljenje plina i struje bit će udar na standard građana, ali neće povući novu neželjenu spiralu

Ubrzanje inflacije nije pokolebalo Plenkovićevu Vladu u namjeri da nastavi s postupnim odmrzavanjem cijena energenata pa će na zimu grijanje i plin poskupjeti 10 posto, dok će se računi za struju u dva navrata povećati oko 12 posto. Struja će poskupjeti i za male poduzetnike u sličnom iznosu kao i za građanstvo, no za njih će se zadržati povlašteni režim, s cijenama koje su neusporedivo niže nego za velike poduzetnike.

Svako poskupljenje struje i energije izaziva nelagodu jer udara na sve skupine stanovništva, smanjuje kupovnu moć i ruši standard građana, no prve projekcije sugeriraju da odluka Vlade ne bi trebala potaknuti novu inflacijsku spiralu. Razlog je vrlo jednostavan – država je u najvećoj mjeri poštedjela male poduzetnike, a građani nisu u poziciji da trošak skuplje struje, plina ili grijanja prebacuju na nekoga drugog nego ga moraju sami platiti, provesti internu preraspodjelu ili jednostavno manje trošiti. Energenti su, kao i dosad, najskuplji za velike poduzetnike, no njihovi su izdaci već uključeni u sadašnju inflaciju, koja je otprilike dvostruko viša od prosječne inflacije europodručja.

Inflacijski stampedo u Hrvatskoj počeo je pola godine prije preuzimanja eura, a Hrvatska narodna banka u svojoj posljednjoj analizi ističe da u ukupnoj kolovoškoj inflaciji od 4,1% hrana pridonosi s dva postotna boda, a usluge s 1,7 postotnih bodova. Energenti su sve do prošle godine vukli inflaciju prema dolje, što potvrđuje i usporedba s drugim europskim zemljama prema kojoj su kod nas režijski troškovi i energija gotovo upola (45 posto) jeftiniji od prosječnih u Europskoj uniji. Hrvatska je s cijenama energenata treća najpovoljnija članica Europske unije, odmah nakon Mađarske i Bugarske. Hrvati s druge strane plaćaju iznadprosječno puno – 11 posto više od prosjeka EU – za troškove komuniciranja. Tako će izdaci za internet i mobitele tročlanu obitelj mjesečno stajati oko 50 eura, a doda li se tome TV pretplata ili neki dodatni filmski kanal, dođe se do znatne svote.

Osim energenata, osjetno niže cijene od prosječnih u EU zabilježene su u kategoriji alkohola, i to 12 posto, te namještaja za 14 posto. Cijene u restoranima i hotelima lani su još uvijek bile oko 4 posto ispod prosjeka, no Hrvatska se izdvojila po snažnom poskupljenju cijena usluga, što se prelilo i na ukupnu inflaciju. Prehrambena košarica preskočila je prosječne razine cijena u EU, s tim što su voće, povrće i meso jeftiniji, a mlijeko, sir, jaja, tjestenine, slatkiši i drugi prerađeni proizvodi skuplji u odnosu na prosjek EU.

Subvencija za energente iznosit će 115 milijuna eura, a malim će poduzetnicima državna intervencija donijeti uštedu od 68 milijuna eura, dok će subvencija plina, struje i grijanja za građanstvo biti 47 milijuna eura. Preraspodjela subvencionirane cijene struje iz posljednjeg Vladina paketa dominantno ide u korist malih poduzetnika, pa nije ni čudno što su se Obrtnička i Hrvatska gospodarska komora odmah javile s pohvalama. Hrvatska narodna banka nedavno je ‘priznala’ veću inflaciju od očekivane u ovoj godini za više od pola postotnog poena – 3,6 posto prema nacionalnom indeksu, dok bi harmonizirani indeks potrošačkih cijena iznosio 4,2 posto, no u tu korekciju nije uključen učinak posljednjeg poskupljenja koje će ljude udariti po džepu u prosincu, kada budu plaćali račune za studeni. Analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević vjeruje da će se taj cjenovni udar prenijeti na iduću godinu s otprilike 0,4 posto većom inflacijom.