Kolumna

Populizam je postao 'bolest' današnje politike, sadržaj više nije važan

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
Populizam je postao 'bolest' današnje politike, sadržaj više nije važan
19.03.2024.
u 13:09
Na parlamentarnim izborima 2020. godine svoje biračko pravo iskoristilo je manje od polovice hrvatskih birača

Populizam se u našem jeziku često spominje, posebice u kontekstu politike, iako su njegova značenja višeslojna. Jedna ga teorija određuje kao oblik političke komunikacije koji rabe oni koji tvrde da govore i zastupaju interese većine "običnih" građana, bez obzira na to jesu li po svojem ideološkom profilu lijevo ili desno, odnosno jesu li liberalniji ili konzervativniji. Prema tom pristupu, kod populizma je riječ o političkom govoru koji ustraje na jednostavnosti i izravnosti i čija je temeljna odrednica pozivanje na narod.

Najutjecajnija definicija populizma, pak, potječe od politologa Casa Muddea, a po njoj je populizam "ideologija koja dijeli društvo na dvije antagonističke skupine, običan narod i korumpiranu elitu, i koja tvrdi da bi politika trebala biti izraz volje naroda". Pridjev populistički u svakodnevnom se govoru najčešće koristi kao izraz kojim se želi diskreditirati političke aktere, a populiste se optužuje za davanje lažnih i nerealnih obećanja i jeftinu demagogiju pomoću kojih u ljudima nastoje probuditi "niske" osjećaje i strasti te tako zadobiti njihovu potporu.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Ključne riječi


Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.