Znanstveni projekt "Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća", koji je Vlada pokrenula prošli tjedan povjerivši ga Hrvatskom institutu za povijest i Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, ambiciozan je pokušaj da se na sustavan i metodološki utemeljen način popišu i analiziraju sve žrtve ratova i političkog nasilja. Projekt polazi od spoznaje da je riječ o duboko osjetljivoj, ideološki opterećenoj temi, obilježenoj različitim režimima, ratovima i represijama – od Prvoga i Drugoga svjetskog rata, preko poraća, do Domovinskog rata. Njegova je temeljna zadaća izrada digitalne baze podataka o poginulima, ubijenima i nestalima, uz istodobno kritičko preispitivanje dosadašnjih, često politiziranih procjena broja žrtava. Riječ je o prvom pokušaju da se ta tema izvuče iz sfere procjena i trajno smjesti u okvir što provjerljivijih podataka.
Popis žrtava neće pomiriti nepomirljive, no mogao bi natjerati sljednike Partije da se konačno suoče s poslijeratnim zločinima
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Mega-dan za EU: Najveći pomak od završetka pregovora s Hrvatskom
Ukrajina i Moldavija otvorile su svoje prve klastere pregovaračkih poglavlja, a Crna Gora zatvorila dodatna dva pregovaračka poglavlja
Krijumčari zatrpali zatvore, najmlađem je 19 godina
Kombi iz kojeg izlaze migranti na zagrebačkom području izazvao je zgražanje tamošnjeg stanovništva, no takve su scene, kao i slike odbačene odjeće, obuće i ostalih potrepština u zabačena područja, uz šumske puteve, na rubovima naselja, gotovo svakodnevica u mjestima duž Schengena
Sudski vještak o tragediji kod Splitskih vrata: Prerano je govoriti o krivnji
Okolnosti nesreće istražuju Lučka kapetanija Split, policija, Županijsko državno odvjetništvo te Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, koja je odmah nakon tragedije pokrenula vlastitu istragu.
Američka profesorica: Kažete da socijalizam nije uspio, ali zar ovo danas uspijeva?
Za Obzor govori profesorica filozofije, porijeklom Židovka s američkog juga, koja se uskoro iz Europe, iz Berlina, vraća u domovinu, nakon što je od 2000. godine bila direktorica Einstein Foruma u Potsdamu. Najesen joj izlazi nova knjiga u kojoj argumentirano pojašnjava zašto trumpizam treba zvati zlom
Čovjek kojega su u školi zlostavljali i koji prezire vlastitog oca prvi je svjetski bilijunaš
Inicijalna ponuda dionica SpaceX-Elona Muska a bila je uspješna već u pretprodaji, u kojoj je ostvareno 75 milijardi dolara. SpaceX dosegnuo jevrijednost od 1,77 milijardi dolara
Što Hajdaš Dončić ili Milanović imaju sa zločinima poslije 1945.? Isto koliko i Goeringova unučad sa Auschwitzom.