Stiglo upozorenje da bi Rusi mogli ponoviti okupaciju iz prošlosti: 'Vidjeli smo to u našoj vlastitoj povijesti'

Predsjednik litavskog parlamenta Juozas Olekas rekao je da se mir s Rusijom može osigurati samo s pozicije snage i upozorio da će Moskva, ukoliko se ne zaustavi u Ukrajini, nastaviti svoju agresiju dublje u Europu. Olekas, kirurg po struci i dugogodišnja osoba u litavskoj politici, a bio je i ministar obrane i ministar zdravstva rekao je da je litavski pristup sigurnosti oblikovan poviješću sovjetske okupacije i uvjerenjem da se ruski imperijalni stavovi protežu dalje od Kremlja. Rođen u Sibiru nakon što su njegovu obitelj deportirale sovjetske vlasti tijekom Drugog svjetskog rata, Olekas je odrastao sa sjećanjem na okupaciju, iskustvo koje još uvijek oblikuje litavsku podršku Ukrajini. Kazao je da Litva ostaje jedan od najdosljednijih podupiratelja Ukrajine u Europi, pruživši više od milijardu eura vojne pomoći i obećavši godišnje izdvajati 0,25% svog BDP-a za potporu ukrajinskoj obrani.

Tijekom intervjua, Olekas je komentirao kko litavska povijest utječe na njezin pristup sigurnosti i zašto vjeruje da samo snaga može osigurati mir s Rusijom. "Odluka da se borimo za našu slobodu i neovisnost donesena je u našim obiteljima, od naših roditelja. Rođen sam u Sibiru 1955. godine, kamo su moji djedovi i bake deportirani tijekom masovnih sovjetskih deportacija. To je dio mog sjećanja. Sloboda i demokracija sada su duboko ukorijenjene u našim srcima i umovima. To nas također potiče da podržavamo Ukrajinu, koja se bori ne samo za svoju slobodu, već za slobodu i demokraciju diljem Europe. Važno je da naši građani to pamte i budu zahvalni Ukrajini i njezinoj borbi“, rekao je Olekas, piše Kyiv Independent.

Olekas je upozorio na duboko ukorijenjeni imperijalni pristup u ruskom društvu, a ne samo u režimu. "Ne bih rekao da je točno isto, ali je vrlo slično. Moramo učiti iz povijesti i sjećati se agresije našeg susjeda. Moramo biti spremni braniti se. Istovremeno je važno razlikovati režim od naroda. Imamo prijatelje i podržavatelje u Rusiji. Godine 1990.-1991. mnogi ljudi u Moskvi i Sankt Peterburgu izašli su na ulice u znak solidarnosti s našom neovisnošću. Ali ovaj imperijalni pristup prilično je raširen unutar zemlje. Nije riječ samo o režimu, već je prisutan i u dijelovima društva. Postoji uvjerenje da se utjecaj može proširiti dalje, da se teritoriji mogu osvajati. To je duboko ukorijenjeno", istaknuo je. Dodao je da Rusija kontrolira informacije i pokušava utjecati na druge zemlje putem propagande i dezinformacija. "U ruskom jeziku riječ 'mir' također znači 'svijet'. To odražava širi način razmišljanja. Moramo se oduprijeti tome dok istovremeno nastavljamo podržavati demokratske snage", poručio je. 

Olekas je posebno naglasio da bilo kakvi mirovni pregovori s Rusijom moraju biti vođeni iz pozicije snage, pozivajući se na povijesna iskustva baltičkih država. "Vidjeli smo to u našoj vlastitoj povijesti. Litva je 1920. potpisala mirovni sporazum s Rusijom, ali smo 1940. okupirani unatoč proglašenoj neutralnosti. Isto se dogodilo i drugim baltičkim državama. Postojali su sporazumi između Litve, Latvije, Estonije i Sovjetskog Saveza. Sve tri su na kraju okupirane. Rusija je imala moć i iskoristila ju je. Zato bilo kakvi mirovni pregovori s Rusijom moraju doći iz pozicije snage. Samo tada možemo postići trajni mir. Povijest to pokazuje iznova i iznova. Vidjeli smo rusku agresiju u Gruziji, na Krimu i na jugoistoku Ukrajine, koja se tijekom godina eskalirala u potpunu invaziju", kazao je. 

"Glavni izazov danas je zaustaviti rusku agresiju u Ukrajini. Ako ne zaustavimo Rusiju u Ukrajini, ona će nastaviti u drugim dijelovima Europe. Za nas je riječ o stvaranju jedinstva, između društva i vlade, te među različitim državama članicama, kako bismo djelovali zajedno i spriječili Rusiju da ostvari svoje imperijalne ciljeve" naglasio je.

"Također je vrlo važno uvjeriti druge čelnike, uključujući i one u Sjedinjenim Državama, da djeluju zajedno kako bi zaustavili rusku agresiju. Percepcija prijetnji koje Rusija predstavlja još uvijek se razlikuje od zemlje do zemlje, ovisno o njihovom povijesnom iskustvu, ali postaje sve raširenija", naglasio je. 

Olekas je pozdravio solidarnost unutar NATO-a. Međutim, upozorio je da sadašnja sigurnosna situacija zahtijeva nove korake.

"Trenutno su u tijeku rasprave unutar NATO-a o tome kako bolje zaštititi naše nebo i kako prijeći na potpuni sustav zračne obrane. To bi uključivalo drugačije regulacije i veću fleksibilnost za pilote, kao i mogućnost izravnog odgovora na prijetnje ili kršenja zračnog prostora", dodao je. 

Za Ukrajinu je poručio da mora nastaviti putem reformi, kao što je to činila Litva na putu prema članstvu u NATO-u. "Bio je to dug proces za Litvu. Počeli smo devedesetih i postali članica NATO-a 2004. Morali smo reformirati vojsku, usvojiti nove standarde i pripremiti se. Nije bilo lako. Za Ukrajinu je važno ostati na tom putu i nastaviti provoditi potrebne reforme. Trajni mir će doći prije ili kasnije. Naučili smo iz naše povijesti da da bismo sačuvali mir, moramo biti spremni boriti se. Uvijek moramo biti spremni braniti se", rekao je za Kyiv Independent. 

Video