Policija će nam čitati poruke? EU Koordinator za borbu protiv terorizma: 'Situacija postaje neizdrživa'

Policija bi trebala imati pravo pristupa određenim porukama poslanim putem end-to-end enkripcije kako bi se odgovorilo na sigurnosne prijetnje u Europi, izjavio je za Bartjan Wegter, koordinator Europske unije za borbu protiv terorizma. Već godinama traje rasprava između tijela za provođenje zakona i zagovornika privatnosti podataka o tome smiju li se informacije s platformi poput WhatsAppa - koje šifriraju komunikaciju između pošiljatelja i primatelja - koristiti u istragama.

Vlasti upozoravaju da im ovakvi sustavi onemogućuju presretanje komunikacije presudne za njihov rad. „Nalazimo se u situaciji koja postaje neodrživa - naši istražitelji gube mogućnost provođenja istraga“, rekao je Wegter za francuski Politico. Kao EU-ov koordinator, Wegter daje preporuke za javne politike i potiče suradnju među državama članicama. Sudjelovao je i u radnoj skupini “Going Dark”, koja je utjecala na oblikovanje strategije unutarnje sigurnosti EU-a, uključujući prijedloge o novim pravilima zadržavanja podataka i pristupu podacima za potrebe istraga.

Prema njegovim riječima, policija bi trebala imati pravo pristupa porukama, ali i metapodacima poput lokacije i vremena slanja, uz strogu regulaciju i primjenu „od slučaja do slučaja“, slično postojećim pravilima za prisluškivanje i druge metode nadzora. U izvješću Europola iz prosinca prošle godine navedeni su primjeri terorističkih skupina koje koriste šifrirane grupne razgovore za organiziranje i širenje propagande. Među njima su ogranak Islamske države u pokrajini Khorasan, Al Azaim, te neonacistička skupina Sturmjäger Division.

Međutim, prijedlozi o otvaranju pristupa šifriranim podacima nailaze na snažno protivljenje. Kritičari upozoravaju da bi svako „slabljenje“ enkripcije otvorilo vrata zloupotrebama od strane hakera ili autoritarnih režima. Građanske udruge, akademici i istraživači u svibnju su poslali pismo Europskoj komisiji upozoravajući da bi planovi unutarnje sigurnosti mogli upravo to i uzrokovati. Tehnološke tvrtke također se već dugo protive bilo kakvom slabljenju enkripcije. Wegter, međutim, smatra da bi one trebale sudjelovati u pronalaženju rješenja: „Vjerujem da oni koji stvaraju brave trebaju biti u stanju stvoriti i ključ.“ Dodao je kako je moguće istovremeno osigurati enkripciju i omogućiti istražiteljima pristup podacima u pojedinačnim slučajevima, bez univerzalnog „ključa“ koji bi ugrozio sve korisnike.

Wegter se zalaže i za ažuriranje pravila o zadržavanju podataka unutar EU-a, uključujući uvođenje minimalnog roka čuvanja komunikacijskih podataka. Upozorava da trenutna pravna rješenja stvaraju „lutriju“ za istražitelje, jer pristup ovisi o državi članici i njezinim propisima. Podsjetimo, Sud Europske unije 2014. godine srušio je zakonodavstvo o zadržavanju podataka, no prema Wegteru, sud je od tada promijenio svoje stajalište. Javno savjetovanje o novim pravilima završilo je prošlog petka, a prikupljeno je oko 5.000 odgovora, među kojima je velik broj anonimnih protivnika bilo kakvih mjera koje bi povećale nadzor države.