Prvih sedam portala budućeg sustava Crolibertas, digitalnog i beskontaktnog načina naplate cestarine u Hrvatskoj, počet će se postavljati sutra, na dionici A3 između Popovače i Novske. Priopćili su tako iz Hrvatskih autocesta (HAC) pa pojasnili da će tri portala biti postavljena izravno na trasi autoceste, između Popovače i Kutine, Kutine i Lipovljana te Lipovljana i Novske, dok će četiri biti smještena na ulaznim točkama, ondje gdje su danas klasične naplatne postaje.
Crolibertas se uvodi na sve autoceste kojima upravljaju HAC, Bina Istra i Autocesta Zagreb–Macelj, a temelji se na konceptu tzv. "slobodnog protoka" vozila, objašnjavaju u HAC-u. Sustav prepoznaje registarske pločice ili komunicira s ENC uređajem, što omogućuje vozačima prolazak bez zaustavljanja. Sami radovi na izgradnji portala obuhvatit će temelje, montažu čeličnih konstrukcija, zamjenu odbojne ograde, elektroinstalacije i druge zahvate. Tijekom izvođenja, promet će biti privremeno reguliran, uglavnom zatvaranjem zaustavne trake, a povremeno i vozne. U fazi postavljanja poprečne grede, zbog rada dizalice, promet će biti kratkotrajno obustavljen i preusmjeren na obilazne pravce.
Iz HAC-a ističu kako će se radovi odvijati pretežito noću i u razdobljima slabijeg prometa, kako bi se smanjile gužve i povećala sigurnost radnika. Vozače mole za oprez i praćenje privremenih prometnih oznaka jer će se regulacija prometa mijenjati iz dana u dan. Implementacija Crolibertasa kažu u HAC-u, tehnički je zahtjevan projekt koji uključuje ukupno 212 portala na autocestama u Hrvatskoj, ugradnju napredne IT opreme i uspostavu "backoffice" centara za obradu podataka. Paralelno s montažom portala provodit će se i testiranja, a nakon završetka slijede sveobuhvatne probe na razini cijele mreže. Izvođač radova, slovačka tvrtka SkyToll u suradnji s češkim TollNetom, objašnjavaju u HAC-u, sve provodi u skladu s "najvišim međunarodnim standardima". Dio opreme (portali, odbojne ograde i prototip nadzornog vozila) već je dopremljen u Hrvatsku i spreman za instalaciju.
Sam ugovor za uvođenje sustava potpisan je prošle godine, a njegova vrijednost iznosi gotovo 80 milijuna eura bez PDV-a. Projekt se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a sam Crolibertas kombinira dvije provjerene tehnologije; ALPR, koja automatski prepoznaje registarske pločice i naplaćuje cestarinu vozilima bez ENC uređaja te DSRC, koja služi za elektroničku komunikaciju s postojećim ENC sustavima. Kad projekt bude u potpunosti dovršen, Hrvatska će, prema najavama HAC-a, dobiti najmoderniji sustav naplate cestarine u ovom dijelu Europe.
A kakav je to? Kad 2026. stupi na snagu novi Zakon o naplati cestarine, hrvatske autoceste dobit će potpuno digitalni sustav – ESNC, Elektronički sustav naplate cestarine. Sustav će raditi u tzv. slobodnom prometnom toku, a temeljit će se na mikrovalnoj frekvenciji od 5,8 GHz i automatskom prepoznavanju registarskih pločica (ALPR). Za laka vozila vozači će moći birati između registracije prema pločici ili korištenja ENC uređaja, dok će za teška vozila ENC biti obvezan. U sustav će se moći uključiti putem interneta, mobilne aplikacije, prodajnih mjesta koncesionara ili na tzv. stazama za brzo uključenje, novim točkama smještenima uz glavne ulaze na autoceste.
Zakon vrijedi i za strane vozače, koji će se također morati registrirati u ESNC. Hrvatska će se pritom povezati s europskim sustavom EENC, što omogućuje da se dugovanja stranih vozača automatski naplate putem prekogranične razmjene podataka. Tko se ne registrira, bit će mu naplaćena dionica koju je odvozio, uz kaznu od 120 eura. Ako odbije suradnju, nadzornik u bijelom vozilu s plavim rotirkama će mu naložiti da napusti autocestu. Za pravne osobe i obrtnike predviđene su kazne do 1900 eura, a za vozače između 300 i 600 eura. Novi model naplate cestarine trebao bi zaživjeti 1. studenoga 2026., a do tada slijedi dovršetak infrastrukture, testiranje opreme i kampanja kojom će se vozači upoznati s načinom korištenja.
Piše da će ovo biti najmoderniji sustav naplate cestarine u ovome dijelu Europe. E, sada je pitanje koji smo mi dio Europe i na koji dio se misli? A obzirom da je najmoderniji sustav u ovome dijelu Europe, znači li to da u drugim dijelovima Europe ima još naprednijih sustava naplate cestarine. Ako ima još naprednijih sustava naplate cestarine od budućega našega sustava, jesmo li mogli onda i mi primjeniti i prihvatiti te još bolje i naprednije sustave od budućega našega sustava?