Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i trebala bi postati njezinom članicom iduće godine, objavio je premijer Andrej Plenković. On se jučer, tijekom drugog dana boravka u Parizu, susreo s čelnikom OECD-a Mathiasom Cormannom, nakon čega je otputovao u Njemačku, na drugu etapu razgovora s liderima ključnih EU država. Pristupanje OECD-u završna je točka velikog integracijskog luka u europske i svjetske organizacije i zajednice – a najnoviji su bili Schengen i eurozona – i jedini veliki preostali strateški cilj vanjske politike.
– Ispunili smo uvjete u 20 od 25 odbora i u 25 od 26 pododbora. Proveli smo velik reformski put i vjerujem da ćemo cijeli proces uspješno završiti u idućoj godini – istaknuo je premijer i kao primjer dodao da je na snazi novi zakon o pravnim osobama u vlasništvu koji je donesen s ciljem profesionalizacije i učinkovitosti rada poduzeća u državnom vlasništvu.
S Cormannom je hrvatsko izaslanstvo razgovaralo o pozitivnim gospodarskim trendovima u Hrvatskoj, čiji BDP raste 19 kvartala zaredom te se u proračunu za iduću godinu očekuje zadržavanje proračunskog manjka ispod tri posto BDP-a i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 56 posto.
Druga polovina jučerašnjeg dana bila je rezervirana za Njemačku i predavanje premijera u zakladi Konrad Adenauer u Berlinu. Danas je na dnevnom redu središnji događaj – susret s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom te potpisivanje ugovora o nabavi 44 njemačka tenka Leopard. Teme razgovora s Merzom bit će i europski odgovor na novu dinamiku odnosa sa SAD-om, posebno u sklopu postizanja mira u Ukrajini. Tu se ističe iz Banskih dvora da Hrvatska ima što reći na tu temu s obzirom na vlastito iskustvo iz rata. Razgovarat će se i o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034., sigurnosti i obrani te energetici.
Hrvatski premijer posebno će apostrofirati pitanje BiH, što je jedna od važnih agendi hrvatske vanjske politike. Naime, konstantno se stranim čelnicima, ali i dužnosnicima na nižim razinama, objašnjava problematika BiH jer se, iz pozicije i političkog realiteta i sistema zapadnih zemalja propušta vidjeti njezina specifičnosti. I Berlinu će se održati gospodarski forum, a hrvatska delegacija brojit će četrdesetak tvrtki. U pratnji premijera u Berlinu je i ministar obrane Ivan Anušić, kao i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
On je jučer, kao prvi dužnosnik Vlade, održao izlaganje na Akademiji Njemačkih oružanih snaga u Hamburgu, jednoj od najuglednijih vojno-obrazovnih institucija u toj zemlji. Istaknuo je važnost jugoistočne Europe za europsku i transatlantsku sigurnosnu arhitekturu, poručio da Hrvatska ostaje pouzdan partner Njemačke te naglasio i da se Hrvatska razvila u važno energetsko čvorište, čime dodatno pridonosi regionalnoj i europskoj sigurnosti.
Kupnjom preskupih Airbusa za Croatia Airlinesu prije više od 25 godina kupili smo primanje u Vijeće Europe. Kupnjom Rafala smo kupili ulazak u Schengen. Sada kupujemo preskupe i beskorisne Leoparde za ulazak u OECD. Sto je slijedeće?