Premijer Andrej Plenković sudjeluje u Parizu na Sastanku o miru i sigurnosti u Ukrajini gdje s europskim čelnicima razgovara o o mogućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom. Riječ je o trećem summitu tzv. koalicije voljnih, koju bi činile zemlje spremne pružiti sigurnosna jamstva u slučaju prekida vatre između Rusije i Ukrajine. Plenković se oglasio objavom na platformi X gdje je poručio kako je Hrvatska danas tamo gdje i treba biti. Kaže da je istaknuo nekoliko poruka.
– Smatram da samo jaka Ukrajina može postići kvalitetan ishod pregovora o miru, što je u interesu i Hrvatske i cijele Europe. Stoga je važno da nastavimo pružati vojnu, gospodarsku, humanitarnu i diplomatsku pomoć, uključujući i prenošenje iskustva Hrvatske iz procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Time ulažemo u vlastitu sigurnost, kao i u gospodarsku i društvenu stabilnost – smatra Plenković te dodaje:
– Jedino mir koji će zaštititi suverenost Ukrajine i pružiti joj sigurnosna jamstva može biti trajan i održiv. Takav mir ne smije podrivati temelje međunarodnog prava na kojima počiva međunarodni poredak. Zato Europa treba biti na koordiniran način zastupljena u pregovorima, jer se ovdje odlučuje o budućoj sigurnosnoj arhitekturi našeg kontinenta.
I Plenković je ponovio kako hrvatski vojnici neće biti angažirani na teritoriju Ukrajine. – Nikada nije bilo predviđeno da hrvatski vojnici budu angažirani na teritoriju Ukrajine. Hrvatska će i dalje pružati sveobuhvatnu pomoć kao odgovorna članica EU i NATO-a, osobito na području razminiranja i vojne pomoći. U kontekstu najava jačanja europske obrane, Vlada će nastaviti ulagati u jačanje obrambenih sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske, kako bi jamčila sigurnost Hrvatske i mogla odgovoriti na sve buduće izazove – zaključuje premijer.
Premijer je dao i izjave u Parizu. - Riječ je o sastanku koji je bio posvećen miru i sigurnosti u Ukrajini, a na njemu je sudjelovao i predsjednik Ukrajine Zelenski, tridesetak članica Europske unije i NATO-a. Riječ je o zemljama koje već tri godine snažno podupiru Ukrajinu. Prije svega politički i diplomatski, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno. I stoga smo i mi danas bili pozvani kao jedna od zemalja koja je imala – osobito hrvatska Vlada – konzistentnu politiku potpore Ukrajini kao žrtvi ruske agresije gdje je Rusija prekršila sve norme međunarodnog prava i izvršila invaziju na svoju susjednu zemlju. Današnje teme odnosile su se na mirovni proces. Predsjednik Zelenski nas je izvijestio o dosadašnjim razgovorima u formatu Ukrajina, Sjedinjene Američke Države. Izrazio je želju da se postigne prije svega primirje i da to primirje bude funkcionalno primirje u zraku, na moru i primirje koje će omogućiti prestanak ruskih napada na infrastrukturu, osobito energetsku infrastrukturu Ukrajine. Nažalost, to se do sada nije pokazalo u praksi da se druga strana toga drži. Danas je ovdje bilo jako puno zemalja koje žele nastaviti pomagati Ukrajini kao što će to činiti i Hrvatska, bez toga da imaju ambiciju slati svoju vojsku na ukrajinski teritorij. Ima takvih zemalja jako puno. Međutim, to znači da će hrvatska Vlada, kao što je to činila do sada, nastaviti sa snažnom potporom Ukrajini jer smatramo da samo snažna Ukrajina i politički čvrsta, ali jednako tako i vojno osnažena može biti ravnopravan sudionik pregovora koji slijede – kazao je Plenković.
Premijer je upitan o izjavama predsjednika Milanovića tijekom posjeta Crnoj Gori. – Mi jesmo za razgovor o ovim temama, međutim, za ozbiljni razgovor. Dakle, mi vodimo hrvatsku vanjsku politiku, a to Vlada vodi i prema Ustavu. Ovo su teme o kojima imamo divergentne stavove od početka. Ja nisam čuo od njega ni da je jedanput snažno osudio rusku agresiju na Ukrajinu, da je iskazao razumijevanje i podršku žrtvi, a to je Ukrajina u ovom slučaju. Ni da je posjetio Ukrajinu niti da je posjetio neke od ukrajinskih ranjenika koje mi primamo redovito. Potpredsjednik Medved prekjučer je bio na Plesu gdje smo dočekali novu skupinu ukrajinskih ranjenika koji su i u našim bolnicama i u našim veteranskim centrima. Znate da smo u proteklo vrijeme imali tri velike konferencije posvećene Ukrajini. Imali smo prvu parlamentarnu konferenciju posvećenu Krimu. Imali smo prvu međunarodnu konferenciju o razminiranju Ukrajine. Imali smo veliku konferenciju u Dubrovniku na kojoj je bio i Zelenski o suradnji država jugoistočne Europe. Pripremamo veliku konferenciju na jesen koja će biti posvećena upravo skrbi o veteranima kod kuće. Vlada konstantno principijelno vodi politiku utemeljenu na međunarodnim pravu na našim iskustvima i na pomoći žrtvi i to ćemo činiti i dalje. Voljeli bismo da nam se priključi i predsjednik, pa i oporba. Prema tome, ako imamo takve divergentne stavove, onda to zahtijeva jako mnogo tumačenja hrvatskoj javnosti koja je živjela u zabludi u predizbornoj kampanji. Imali smo lažnu tezu u eteru koju je plasirao Milanović o tome da se on protivi odlasku hrvatskih vojnika u Ukrajinu. To nikad nitko nije predložio. Ovo nije tema svađanja. Ovo je tema ozbiljnog pozicioniranja Hrvatske kao zemlje koja je i članica Europske unije i članica NATO-a. I to je htjela biti sve ove godine. Sve političke garniture od 1990. do danas željele su da budemo jači zbog našeg članstva u NATO-u, željele su da budemo jači unutar Europske unije, i upravo se tako trebamo ponašati – rekao je Plenković.
Izvjesno je da je Trump promjenio planove, ma kakvi oni bili.