Analiza državnog proračuna

Plan pada zbog sindikata i reza na naknadama

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Plan pada zbog sindikata i reza na naknadama
11.03.2016.
u 10:45
Zamke su u tome što se Vlada znatno oslanja na EU i sindikalni pristanak na zamrzavanje plaća, porezni su prihodi planirani realno
Pogledaj originalni članak

– Proračun se kreće u pravom smjeru, ali to je nastavak politike malih koraka i skromne fiskalne prilagodbe – komentar je Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta na Vladin najvažniji dokument u ovoj godini. Dan prije njegove objave Europska je komisija poslala rano upozorenje Hrvatskoj da još ima vremena svoje fiskalne obveze dovesti u red, a Lovrinčević ističe da je prvi proračun Oreškovićeve Vlade morao biti radikalniji.

Njegove procjene i izračuni pokazuju da bi ovogodišnji deficit mogao biti samo 1,5 milijardi kuna niži od prošlogodišnjeg ostvarenja, odnosno da će fiskalna prilagodba iznositi samo 0,4 posto BDP-a. Vrlo je moguće, kaže, da je prošla Vlada već u 2015. godini spustila deficit opće države na 3,5 posto BDP-a, zbog čega je ova morala biti ambicioznija.

Gdje će sve rezati?

– Vlada je trebala krenuti u proces smanjenja broja zaposlenih jer je stanje dugoročno neodrživo. Gleda li se uži javni sektor, iz uprave bi moralo otići 20 tisuća zaposlenih, a iz šireg javnog sektora 40 tisuća. Sumnjam da će sindikati prihvatiti plan da plaće u javnom sektoru ostanu zamrznute tri godine – ističe Lovrinčević koji je uvjeren da su neriješeni odnosi sa sindikatima prva zamka jučer predstavljenog proračuna. Sindikati u rukama imaju sporazum koji im jamči visoku povišicu, a čak kad bi nekim čudom prihvatili trogodišnje zamrzavanje primanja, Lovrinčević upozorava da bi ta politika dovela do daljnjeg kadrovskog osipanja, odlaska obrazovanih stručnjaka bilo u inozemstvo, poput liječnika, ili u privatni sektor.

Druga je zamka što se proračun oslanja na značajno povlačenje sredstava iz europskih fondova, a zaboravlja se da administracija faktički ne radi tri-četiri mjeseca. – Ne budu li se dobro ekipirali, Vladi će biti jako teško povećati prihode iz europskih fondova za više od 4,5 milijardi kuna – ističe Lovrinčević.

Ministar financija tvrdi da su rashodi koji se financiraju iz domaćih izvora, odnosno poreza, ostali na razini prošlogodišnjeg ostvarenja, no iz Vladina dokumenta se to ne može iščitati jer se prijedlog proračuna referira na plan Milanovićeve Vlade, a ne na konačno ostvarenje koje je u mnogim segmentima bilo niže od plana.

– Europska komisija želi vidjeti na čemu se temelje Vladine projekcije. To se iz proračuna ne može vidjeti. Prihodna je strana proračuna planirana korektno, no otvoreno je pitanje što će se događati s rashodnom stranom jer ne postoji normativni okvir koji će ga pratiti – upozorava Lovrinčević. Jedan od točki na kojoj bi proračun mogao pasti jest i ušteda teška 560 milijuna kuna na naknadama građanima, jer je ne prati zakonodavni okvir. Osim kod školskog prijevoza, ni jučer nije rečeno gdje će još rezati. Jedan od ključnih ciljeva premijera Tihomira Oreškovića jest i aktiviranje državne imovine u vrijednosti 500 milijuna eura ili približno 4 milijarde kuna. U proračunu se ipak navode nešto niže brojke. Tako bi se od prodaje državnih udjela i dionica trebalo prikupiti 1,6 milijardi kuna te još 684 milijuna kuna od prodaje nefinancijske imovine, odnosno stanova u državnom vlasništvu.

Manje za nezaposlene

I ovako smanjen, taj je plan i dalje ambiciozan ima li se na umu loše iskustvo s prodajom državne imovine u prethodnim godinama. Idući bi tjedan Vlada trebala realizirati svoje prvo veliko zaduženje teško četiri milijarde kuna, i to na domaćem tržištu. Za refinanciranje obveza koje ove godine dospijevaju na naplatu, kao i za pokrivanje novog deficita, državi će ove godine trebati 26 milijardi kuna, koje će se manjim dijelom namaknuti iz privatizacije ako od prodaje stignu 2,2 milijarde kuna, a većim dijelom kroz novo zaduživanje.

Manje novca za obrazovne programe, a posebno za prijevoz školske djece, nije nešto čime se može pohvaliti. U proračunu se mogu naći i neke svjetonazorske vrijednosti koje se pokazuju kroz smanjenje proračuna za manjine, ili pak unošenje stavke za financiranje proslave na Bleiburgu. Manje se sredstava planira i za aktivne mjere na tržištu rada, i to približno 200 milijuna kuna manje u odnosu na lanjsku realizaciju. Poslodavci okupljeni oko HUP-a i Hrvatske gospodarske komore očekivano su pohvalili Vladino nastojanje da zaustavi rast javnog duga i spusti deficit, no HGK navodi da je hrvatski proračun i dalje velik, dok HUP sumnja da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 2 posto te da će Vlada uspjeti u realizaciji svojih privatizacijskih planova.

>>Analitičari: Proračun nije reformski. Zaokret izostao

>>Najveći gubitnici i dobitnici proračuna: Za znanost i obrazovanje 158 milijuna kn manje

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 47

DU
Deleted user
11:18 11.03.2016.

u proračunu se može srezati 10 miljrdi za 5 minuta ..ukinite ured mesića,plačanje udruga ,racionalno trošenje novca,i još 100 stavki koje su nepotrebne

LU
Luka1710
11:25 11.03.2016.

Hvala svima koji su dali glas HDZ-u, Mostu i SDP-u (situacija bi bila ista da su oni na vlasti). Hvala vam što ste izbili potrebne novce studentima i socijali. Hvala vam što upropaštavate mlade 25 godina. Hvala vam što ne razmišljate. Bitno je da su "domoljubi" na vlasti makar svi bili goli i bosi.

AR
arhandjeogabrijel
12:00 11.03.2016.

Nastavak komunizma do bankrota. Umjesto da se proračun svede za 15 milijardi ispod prihoda pa da se barem počnu isplaćivati kamate kad već ne možemo glavnicu mi i dalje po starom. Svaka stavka u proračunu je trebala ići 30% dolje. Sve plaće ili 30% otkazi ili 30% dolje, sve mirovine 30% dolje ili 30% protjerati nazad na burzu rada. Trebalo se puno a nije se ništa. Penalizacija će biti strašna, Grčka je ipak u EURU pa kako tako, mi ćemo biti Albanija...za bolje i nismo.