Stopa nezaposlenosti u cijeloj Austriji u srpnju je iznosila 6,7 posto, s 289.968 registriranih osoba na Zavodu za zapošljavanje. Primjerice u Beču trenutačno je 9700 otvorenih radnih mjesta. Međutim, mnogim tvrtkama sve je teže pronaći odgovarajuće osoblje. Manuel Löw-Beer (35), osnivač i direktor tvrtke za kibernetičku sigurnost Spixnet, opisao je svoje iskustvo s nedostatkom radnika. "Tražimo dva do tri dobra programera, po mogućnosti za rad od kuće. Što se tiče obuke, naravno da je dobro ako kandidati imaju završen studij računarstva, ali to nije apsolutno neophodno", rekao je muškarac za Heute. Do sada nije nedostajalo prijava, a prema Löw-Beeru, plaća je također dobra. "Nudimo više od 5000 eura mjesečno", kaže generalni direktor koji vodi urede u Beču i Gradišću (Mattersburg i Eisenstadt). No, nekima ni ta plaća nije dovoljna. "Student TU-a tek je završio fakultet. i rekao je: 'Neću ni početi s manje od 70.000 eura godišnje. Zapravo želim 105.000 eura'", ispričao je. "Tvrtka si to prvo mora moći priuštiti. Startup nije velika korporacija“, kaže 35-godišnjak.
Kvaliteta kandidata često je problem, kaže Löw-Beer. "90 posto koristi samo ChatGPT. Trebaju nam softverski programeri koji zapravo mogu programirati. Programeri su nekada radili na temama, pretraživali softverske biblioteke, interpretirali, prilagođavali i poboljšavali. Danas gotovo svi koriste samo ChatGPT i slično, što dovodi do potpuno oštećenog koda. Stoga bi kandidati trebali biti vješti u uobičajenim programskim jezicima poput Jave i Pythona, znati raditi s vektorskim bazama podataka i znati pravilno postaviti poslužitelj – ali gotovo nitko više to ne može učiniti", objašnjava šef tvrtke.
Posao u Spixnetu je raznolik i zanimljiv, kaže Löw-Beer. Tvrtka nudi, na primjer, specijalizirano rješenje za sigurnost e-pošte. "Nedavno smo dobili financiranje za istraživački projekt u području enkripcije za zaštitu od kvantne dekripcije, koji je dodijeljen s milijun eura. Jer, bilo da se radi o online bankarstvu i kupnji, društvenim mrežama ili prometu podataka iz medicinskih ili obrambenih tvrtki, sve te informacije moraju ostati sigurne i zaštićene", kazao je.
ChatGPT je alat budućnosti (sadašnjosti?) i od toga se pobjeći ne može. Kao i do sada, odgovornost da se rješenje usporedi sa klijentovim željama (koje često nisu niti jasno definirane) leži na homo (više ili manje) sapiensu. Ali ako niti taj primjerak ljudskog roda ne zna što klijent treba i zašto, ChatGPT neće puno pomoći. Važno je napomenuti da menadžeri ne žele pisati kod ni pod razno, taman da im ga napiše najbolji AI model - ljudski faktor u njima navodi ih na apsolutno gađenje. Posljedica - geekovi će i dalje raditi što rade, ali s puno više slobodnog vremena, jer nisu toliko bedasti da ubrzanje dobiveno alatima prebace u korist poslodavca. Doslovce su u sukobu interesa.