U vremenu sveprisutne umjetne inteligencije sve rjeđe postavljamo pitanje koliki je nečiji kvocijent inteligencije, odnosno IQ, dok su nekada testovi kojima smo procjenjivali ljudske sposobnosti poput logičkog zaključivanja, rješavanja problema, te razumijevanja obrazaca i brojeva, bili jako popularni. Možda je u pitanju strah od toga de će strojevi ionako vrlo brzo nadmašiti našu prosječnu ljudsku inteligenciju pa bilo kakve usporedbe već postaju smiješne, a možda je posrijedi činjenica da logističko-matematička inteligencija više nije presudna kako bi netko uspio u životu. Dapače, neće nam puno otkriti o nečijoj osobnosti i sposobnostima, osim što će ih kolege i prijatelji moći hvaliti kako su jako pametni. Naime posljednjih godina stručnjaci više ističu emocionalnu i socijalnu inteligenciju kao presudne za osobni razvoj, profesionalni uspjeh, kvalitetu odnosa i cjelokupno životno zadovoljstvo. No, u vremenu u kojem živimo sve više dolazi do izražaja jedna nova vrsta inteligencije, poznata kao interkulturna inteligencija. To je pak skup vještina i sposobnosti koje pojedincu omogućuju učinkovito i uspješno snalaženje u odnosima s pripadnicima drugih kultura, odnosno prebacivanje iz jednog kulturnog konteksta u drugi. To ne znači samo poznavanje drugih kultura, već aktivno sudjelovanje u interakciji s pripadnicima različitih kultura uz poštovanje, uvažavanje i svijest o kulturnim razlikama. Pojednostavljeno rečeno, visinu naše interkulturne inteligencije određuje naš odnos prema, primjerice, našim novim sugrađanima pristiglima s Filipina ili iz Nepala, ali i učinkovito uklapanje u lokalnu kulturu kad se preselimo u Dublin ili uz Bodensko jezero. Za razliku od matematičke i logičke inteligencije, mnogi smatraju kako će umjetna inteligencija baš na tom području malo teže dostići ljudske sposobnosti, mogućnosti prilagodbe i snalažljivosti jer je razumijevanje drugih kultura te njihovo usklađivanje s vlastitom iznimno kompleksno.
Pitate li se ikad kolika je vaša interkulturna inteligencija
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Događaju se promjene na tržištu rada: Diploma nije jedina ulaznica
Fakultetska diploma sve je manje dovoljna za siguran ulazak na tržište rada. Poslodavci traže ljude koji mogu odmah preuzeti posao pa iskustvo stečeno tijekom studija postaje jedna od najvećih prednosti mladih kandidata
Filip Hrgović izgovorio je rečenicu koja bi trebala ući u sve udžbenike
Dok se cijeli svijet divi i čestita Hrgoviću, nevjerojatno je koliko je onih koji ne odustaju, tvrdeći da nije Hrgović pobijedio - već Itauma izgubio ili pak sam sebe nokautirao?!?
'Ne možemo stvarati na livadama i tražiti milijune za naše talente! Gadi mi se što rade akademijama'
– Dugo smo živjeli od ugleda naše reprezentacije. Ali, veliki klubovi jasno razlikuju kvalitetu nacionalne vrste i snagu domaće lige. Modrić, Gvardiol, Olmo... To su bili igrači koji još uvijek ostavljaju trag na najvišoj razini. Oni mogu donekle otvoriti vrata našim igračima, no ne mogu dokazati da je neki talent spreman za najviši razinu
Netanyahu se nalazi u izbornoj zamci: Pravi fenomen događa se desno od njegova Likuda
Netanyahu se nalazi u zamci, za novu vladu možda će mu trebati Ben-Gvir i Smotrich, ali njihova sve ekstremnija retorika može odbiti umjerene birače
Hvale se ekonomijom, a žene su zaključali i oduzeli im sva prava
Afganistan je jedina država na svijetu u kojoj su djevojčicama sustavno zatvorena vrata srednjoškolskog i visokog obrazovanja, a od žena se zahtijeva pokrivanje tijela i lica