Zbog ubrzanog života i stalnih obaveza, često se pitamo što je to što Hrvati zapravo najviše jedu. Je li to još uvijek tradicionalna domaća kuhinja, ona jela koja nas podsjećaju na bakine recepte i obiteljske ručkove, ili je nešto novo ušlo u našu svakodnevnicu? Uzevši u obzir sve brzi tempo života, sve popularnije dostave i restorane, te trendove koji se brzo mijenjaju, odlučili smo pitati umjetnu inteligenciju što Hrvati zapravo najčešće biraju kad je riječ o hrani.
Prosječno hrvatsko kućanstvo na hranu troši gotovo trećinu svojih prihoda, a podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su Hrvati među vodećima u Europskoj uniji po konzumaciji pekarskih proizvoda, s prosjekom koji doseže i do 62 kilograma po stanovniku godišnje. Kad je riječ o mesu, tanjurima dominiraju svinjetina i piletina, s godišnjom potrošnjom od 17, odnosno 16 kilograma po kućanstvu. Istovremeno, poražavajuće je da se u zemlji s tisuću otoka i bogatom obalom pojede manje od pet kilograma ribe godišnje po kućanstvu, što Hrvatsku stavlja na samo začelje Europe.
Iako se godišnje pojede oko 86 kilograma povrća, gotovo 40 posto otpada na krumpir. U zemlji poznatoj po jabukama, mandarinama i lubenicama, najprodavanije voće su uvozne banane. Svakodnevica je nezamisliva bez kave, koje se godišnje kupi gotovo četiri kilograma po kućanstvu, a tu su i nezaobilazna jaja, kojih se potroši oko 134 komada, te 54 litre mlijeka. Slatke navike očituju se u potrošnji sedam kilograma šećera i pet kilograma čokolade, dok se, za usporedbu, kupi tek jedna tegla meda godišnje.
Unatoč ovim statistikama koje upućuju na monotoniju, hrvatska gastronomija čuva iznimno bogato nasljeđe. Tradicionalna jela i dalje su srce obiteljskih okupljanja i blagdana, a njihova je popularnost globalno prepoznata. Platforme poput TasteAtlasa redovito ističu specijalitete kao što su dalmatinska pašticada, slavonski čobanac, zagorski štrukli ili jela ispod peke kao vrhunce kulinarske ponude.
Ipak, ekonomska realnost često nadjačava želju za kvalitetom. Visoke cijene hrane, koje rastu brže od europskog prosjeka, tjeraju građane prema jeftinijim alternativama. To otvara vrata ultraprocesiranoj hrani, na koju hrvatska kućanstva troše gotovo 18 posto svog budžeta za namirnice. Grickalice, gotova jela i gazirana pića postaju svakodnevica, a posljedice su vidljive u zdravstvenim statistikama. Zabrinjava podatak da čak 57 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, što stručnjaci izravno povezuju s neadekvatnom prehranom bogatom skrivenim solima, šećerima i nezdravim mastima.
Iako prevladavajuća slika ukazuje na zabrinjavajuće trendove, sve je jača i svijest o važnosti zdrave prehrane. Raste broj pojedinaca koji se okreću mediteranskoj prehrani, koriste maslinovo ulje umjesto suncokretovog i daju prednost bijelom mesu. Prema istraživanjima agencije HAPIH, raste i interes za kupovinu hrane izravno od lokalnih OPG-ova, čime se osigurava veća svježina i kvaliteta namirnica. Iako su vegetarijanstvo i veganstvo i dalje relativno rijetki, fleksitarijanstvo, odnosno smanjeni unos mesa, postaje sve popularniji izbor.
Pa to je jasno. Ćevapi, janjetina luk i rakija. Još uz dobre cajke.