Akcija Spasimo blokirane!

‘Penzićka sam s dugom većim od milijun kuna’

Foto: Žarko Bašić/Pixsell
‘Penzićka sam s dugom većim od milijun kuna’
09.04.2018.
u 07:28
Zanima vas kako? Bila sam jamac susjedu
Pogledaj originalni članak

Ja sam vam jedna od onih s dugom većim od milijun kuna koje oni iz Fine i HUB-a u statistikama svrstavaju u propale obrtnike i građevinare... Nisam poduzetnica nego penzićka. Do 2007. nikad nisam zakasnila s ratom kredita ili računom za kartice. A otad sam pod ovrhom – 11 godina. Pitate kako? Sad ću vam ispričati – počinje svoju priču Mirjana Frntić, 62-godišnja umirovljena administratorica pravnih i općih poslova u osiguranju iz Zagreba. Bila je jamac u Zagrebačkoj banci za kredit svom direktoru i dobrom susjedu, a onda su počele dolaziti opomene jer nije plaćao rate. Tad mu je još vjerovala pa su se dogovorili da će podići novi kredit u Erste banci kojim će otplatiti i njegov i svoj stari, a on će joj vratiti novac za dva mjeseca. Nije vratio.

– Tužila sam ga, što je trajalo četiri godine. Na kraju su mu skidali 1000 i nešto kuna. A ja sam u međuvremenu završila u blokadi.

Iznos duga direktora-susjeda nije, kaže, bio prevelik – 56.000 kn. Po dogovoru, podigla je 150.000 kuna u CHF na 12 godina.

– To je bilo po shemi “nemate boniteta za drugu valutu”. Rata je bila 1800 kn, moja plaća oko 5000. Uskoro je s rastom franka rata skočila na 2800 kn i tada više nisam mogla otplaćivati, a uslijedila je lančana reakcija, nisam uspijevala podmiriti ni račune za kartice. Počinju nevolje – kaže M. Frntić koja je banku “natjerala” da kredit u otkazu 2012. konvertira u eurski i shvatila da je nakon svih uplata, redovitih i prisilnih, dužna više eura nego u trenutku kad se zadužila. Prije šest godina otišla je u prijevremenu mirovinu, sa 33,5 godina staža, a iako je to bilo prisilno umirovljenje, kaže da joj nije žao jer je njezinih 2600 kn kao nečija mirovina za puni staž.

– Tražila sam tad reprogram kredita jer je rata za 200 kn premašivala cijelu mirovinu, ali odbili su me uz objašnjenje da slobodno platim ovih 2600 kn, a oni će 200 kn naplatiti od mog jamca?! Mogla sam se samo gorko nasmijati. Od čega živjeti?

Dug za MasterCard koji je izdala Zaba, sa zateznim kamatama i ostalim troškovima, danas iznosi oko 350 tisuća kn. Banka ga je u međuvremenu prodala češkoj APS Delti, a oni agenciji Svea ekonomi koja je također tereti za točno 363.560 kn.

– To je već 700 tisuća. A počelo je s 50-ak tisuća kn koliko sam tada bila dužna za MasterCard – priča.

Za kredit od 8000 eura koji je imala u Banci Brod, na polovicu stana, upisala se Kent banka koja je kupila Banku Brod. Već je dvaput tu polovicu stana pokušala prodati na dražbi, ali srećom, nitko ne želi kupiti pola stana. Posebno je nerviraju agencije za naplatu potraživanja.

– Sad su se aktivirale, za dug koji bi trebao biti u apsolutnoj zastari. Zvale su me non-stop: EOS, B2 Kapital, nova iz Nizozemske... Prijete da će uzeti sve živo i neživo. Sad sam prešla na tajni broj – kaže i poručuje da se ona nije složila s cesijom jer je prodaja duga, smatra, u stvari cesija.

– Za dug po kartici iz 2007. po zakonu je već nastupila apsolutna zastara, ali i dalje ga utjeruju. Banka ga je prodala, a istodobno i dalje ostala u naplati. Gdje to ima?! – pita M. Frntić.

Aktivirala se kao vijećnica u gradskoj četvrti, ali tih 1700 kn naknade pomete ovrha Kent banke. Kamate su joj oprostili pa će za godinu i pol taj dug otplatiti.

Što nama u mirovini znači 100 zaštićenih kuna?

Pokazuje oveći bunt papirologije s pozivima na otplatu dugovanja, ponudama nagodbe, otplate po posebnim uvjetima, ali i prepisku s brojnim institucijama: Vladom, saborskim odborima, HDZ-om, Državnim odvjetništvom... da provjeri ima li u načinu poslovanja agencija i banaka elemenata kaznenog djela...

Za banke su joj, prenosi, odgovorili da nema, a za agencije da njezina prijava ide dalje u postupak.

– Motivirao me lex Agrokor. Napisali su zakon za jednog čovjeka, a način na koji se Vlada odnosi prema nama blokiranima, kao da smo nešto imaginarno, izbacuje me iz takta.

Evo, zadnje što je Vlada napravila bilo je podizanje dijela koji se ne može ovršiti na tri četvrtine primanja. Kao da nama penzićima tih 100 ili 200 kn nešto znači za velike otplate koje imamo – revoltirana je M. Frntić.

Praktično rješenje

Jednu grešku s novcem radi većina građana: Stručnjak za financije ima top savjet kako je uspješno izbjeći

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 102

Avatar ɹǝɟɹns‾ɹǝʌןıs
ɹǝɟɹns‾ɹǝʌןıs
08:29 09.04.2018.

_ uzela pare za sebe i za direktora _ nista ne vraca ni ona ni direktor _ direktor ima kucu ona ima kucu _ baba ima i mobitel sa tajnim brojem _ ukupno su potrosili 500 000 kuna tudjeg novca _ sada niti on niti ona ista placaju _ krivi su drugi sto ih zovu da vrate novce _ i dalje bi imali kuce aute mobitele _ ocekuju da ce platiti drzava _ di su vam muzevi djeca zene obitelji da pomognu _ sto ne prodate nekretninu pa zivite u garsonjeri _ PROJEBALI RAZJEBALI BANKA TRAZI SVOJE A VI STE SIROTANI BLOKIRANI _ NA SVE STE VI TO PRISTALI SAMO STE ZIVJELI U NADI DA NECETE NIKADA VRATOT _ OCETE OCETE ZA PRIMJER SEBI ZA PRIMJER DRUGIMA ...... DAJTE LJUDI JOS JEDNOM RAZMISLITE sto STE VI NORMALNI _ i opet kazem ako nemate ja cu izdvojiti 50kn da vam kupim štrik da se objesite i donesem na adresu ...

DU
Deleted user
08:18 09.04.2018.

Nije trebala biti jamac susjedu. Dugove nažalost treba vraćati, to je temelj normalnog društva.

Avatar nisam_robot
nisam_robot
08:14 09.04.2018.

Hoce li ikada netko nauciti da se ne moze tek tako netkome jamciti kredit. Zao mi je gospodje ali hocemo li mi sada placati za nejzine greske i za greske stotina i tisuca drugih naivaca?