Pavlek nesmetano putuje svijetom dok je za njim raspisana crvena Interpolova tjeralica. Gdje je nestao?

Vedran Pavlek, nekada ključna figura hrvatskog skijanja, i dalje je na slobodi. Istražitelji sumnjaju da je uspostavio mrežu za izvlačenje novca iz Hrvatskog skijaškog saveza, pri čemu je nestalo oko 30 milijuna eura, dok on nesmetano putuje svijetom. Hrvatska je zatražila pomoć Interpola te je za njim raspisana i crvena tjeralica, što je najviši stupanj međunarodne potrage, kojom se od policija diljem svijeta traži lociranje i privremeno uhićenje radi izručenja. No, za razliku od brojnih osumnjičenika koji su vidljivi u javnoj bazi, Pavlekovo ime ondje se ne pojavljuje.

Kako doznaju 24sata, riječ je o administrativnoj zapreci povezanoj s GDPR-om, odnosno Općom uredbom o zaštiti podataka. Iako postavlja visoke standarde privatnosti, u praksi stvara probleme kod međunarodnih tjeralica. Interpol, naime, nema tzv. odluku o primjerenosti Europske komisije, što bi značilo da nije formalno priznat kao sustav koji osigurava razinu zaštite podataka usporedivu s Europskom unijom.

Time se dovodi u pitanje zakonitost razmjene podataka, jer europska pravila zahtijevaju dodatne zaštitne mjere. Interpol se često suočava s kritikama zbog moguće zloupotrebe sustava. Autoritarne države ponekad koriste crvene tjeralice za progon političkih protivnika, aktivista ili novinara, pa čak i u poslovnim sporovima, što je protivno pravilima organizacije.

Iz samog Interpola objašnjavaju zašto mnoge tjeralice nisu javno vidljive. 'Većina crvenih tjeralica dostupna je isključivo policijskim tijelima. Sažeci crvenih tjeralica objavljuju se na zahtjev nadležne države članice kada je potrebna pomoć javnosti u lociranju osobe ili kada ta osoba može predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti', navode.

Dodatni problem je što osobe često ni ne znaju da su na tjeralici dok ne budu uhićene ili zaustavljene na granici. Postupci osporavanja pred Komisijom za kontrolu Interpolovih dosjea (CCF) spori su i netransparentni, a odluke mogu trajati mjesecima bez mogućnosti izravne žalbe. Ipak, sve je više slučajeva u kojima dolazi do brisanja podataka.

Postoje i određeni pravni mehanizmi, od preventivnog djelovanja do postupaka protiv nacionalnih policijskih tijela, a osobe s azilom ponekad mogu izbjeći izručenje ako se dokaže politička motiviranost tjeralice. Odvjetnik Branko Šerić smatra da se GDPR u ovakvim slučajevima ne bi trebao primjenjivati. 'Samim činom da se počinilo neko kazneno djelo, gospodarski kriminal, ubojstvo, a posebno ratnim zločinom, tu su po meni izgubili pravo na privatnost. Tu nema veze ona izreka 'da nitko nije kriv dok se ne dokaže suprotno', jer do tog čovjeka ne mogu. On nije dostupan', kaže za 24sata, te dodaje da po njemu takav stav o GDPR-u 'ne drži vodu'. 'Svatko ima pravo prenijeti informaciju, posebno putem društvenih mreža', ističe.

Podsjećamo, Pavlekova odvjetnica Laura Valković nakon ročišta 27. ožujka tvrdila je da 'njezin klijent nije u bijegu, on je na godišnjem odmoru', no sud mu je istog dana odredio istražni zatvor zbog sumnje na izvlačenje oko 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza. U međuvremenu su turske vlasti, na zahtjev Hrvatske, ispitale Pavleka i oduzele mu laptop i mobitele, ali ga nisu uhitile. Ubrzo nakon toga navodno je napustio Tursku i otišao u Kazahstan, što otvara pitanje kako je to bilo moguće s obzirom na raspisanu crvenu tjeralicu Interpola.

Prema dostupnim informacijama, ključnu ulogu mogao je imati vremenski razmak između ispitivanja i aktivacije tjeralice u sustavu. 'Vrlo je neobično da im je uspio pobjeći jer su turski policajci očito znali tko je, čim su mu oduzeli uređaje. Što se točno dogodilo, to treba pitati njih', rekao izvor blizak pravosuđu za 24sata.

Naime, Interpolova tjeralica ne postaje odmah vidljiva na svim graničnim prijelazima jer prethodno prolazi provjeru Glavnog tajništva. Upravo taj period, prema procjenama, Pavlek je mogao iskoristiti za odlazak. Ako mu putovnica nije bila oduzeta, iz Istanbula je iste večeri mogao otputovati prema Kazahstanu, gdje hrvatskim državljanima za kratki boravak nije potrebna viza. Otvoreno je i pitanje financiranja bijega. 'Hrvatska mu je mogla blokirati račune i imovinu koje poznaje, ali za inozemstvo treba međunarodna pravna pomoć. U svakom slučaju, novca ima', rekao je odvjetnik Ivo Farčić.

Dodatne sumnje izazivaju i tvrdnje svjedoka da je Pavlek ranije baratao gotovinom te koristio više mobilnih uređaja, pa nije isključeno da je dio komunikacije ostao izvan dosega istražitelja. U javnosti se pojavila i teorija o tzv. “zlatnom pasošu”, odnosno stjecanju državljanstva putem investicija u Turskoj ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Takvi modeli mogu otežati izručenje jer neke države ne izručuju vlastite državljane. Ipak, ta je mogućnost upitna s obzirom na to da su turske vlasti već bile upoznate sa slučajem.

Cijeli slučaj dodatno komplicira činjenica da je Pavlek prije Turske boravio u Moskvi, dok je Kazahstan politički i gospodarski blisko povezan s Rusijom. Na upit hoće li se Pavlek odazvati hrvatskim vlastima njegova odvjetnica nije odgovorila. Ono što je izvjesno jest da mu ovakav razvoj događaja ne ide u prilog, bijeg se u pravilu smatra otegotnom okolnošću i može značajno utjecati na visinu kazne.