I prije smo imali suše, no sadašnja je katastrofa biblijskih razmjera. Nezapamćena, žale se ratari na istoku zemlje, no ništa bolje nije ni u drugim krajevima Hrvatske i šire. Presušuju rijeke, podzemne vode i arteški bunari, zemlja je spaljena, kulture koje su sada pred berbom ili zriobom poljoprivrednicima tjeraju suze na oči, a pravih kiša koje bi natopile žednu zemlju neće biti još dugo, slažu se hidrometeorolozi. – Dođete li sad u polje i gurnete prst u srce šećerne repe, naći ćete pekmez. Repa je doslovce skuhana, na njoj je stopostotna šteta, isto tako i na soji – kaže nam slavonski ratar Petar Pranjić, objašnjavajući kako su ratari koji obrađuju površine veće od 30 hektara dužni imati četiri plodoreda u jednoj proizvodnoj godini. No što da četiri puta siju u godini kad se većina dosadašnjih kultura više ne isplati na poljima, ni šećerna repa, ni soja, pita on. Zbog klimatskih promjena koje sve silovitije "šamaraju" poljoprivrednike, berba silažnog kukuruza za stoku i bioplinska postrojenja pomaknula se s početka rujna na početak kolovoza.
– Nikad ga u povijesti nismo ranije 'skidali', a sav je pogorio zbog ekstremnih temperatura. Nemate ni kile ni kvalitetu, a prinosi su sigurno 50% manji. Suncokret se još nekako drži, i on će se preuranjeno brati, a iskustva susjedne Srbije, gdje je berba već počela, govore o prinosima od svega 500 kilograma po hektaru, slično je i u Mađarskoj. Zrno lijepo izgleda, ali zbog suše nije do kraja formirano, faza dozrijevanja je preskočena i u njemu nema ulja. Ljuskica je prazna. Crno je da crnje ne može biti, hrvatski poljoprivrednici tonu kao Titanik – kaže Pranjić, upozoravajući kako im sada treba odgoda otplate svih kredita vezanih uz proizvodnju, dok ponovno ne stanu na noge, a ne natječaji za nove kredite u kojima je jedan od glavnih kriterija porast proizvodnje.
Da su poljoprivrednici na mukama, potvrđuje i Antun Vrakić. Na 40 do 50 stupnjeva na njivi njegov kukuruz gori, listovi venu, a zrno je mekano. A sa silažom koja je podbacila on treba nahraniti i 400 grla stoke na farmi. Mljekari zbog ekstremnih vrućina ovih dana isporučuju i manje mlijeka otkupljivačima, krave su nervozne, manje jedu, pašnjaci su spaljeni, životinjama nedostaje i vode. Na farmama koka nesilica pada, doznajemo, i proizvodnja jaja, dok se slatkovodni ribnjaci pretvaraju u bare. U plastenicima u Podravini krastavci i tikvice se suše, prinosi znatno padaju, a otkupne cijene trenutačno ne pokrivaju ni osnovne troškove proizvodnje, žale se pak povrćari.
Kod Marije Cafuk u općini Vidovec u Varaždinskoj županiji, koja sadi i autohtono varaždinsko zelje, krumpir, tikve uljarice... paprike su, kaže, već pečene. Na njivi. – Rano posađeni krumpir "pobegel je suši", ima krupnoću, ali mu suša smeta da bi se očuvao u vreloj zemlji. Kasnije, površinske sorte krumpira također su već pečene – i trunu – objašnjava ta proizvođačica povrća. Većina povrća u njezinu OPG-u navodnjava se pa računa na štete između 20 i 30%, inače bi bile 100-postotne. – Kupus na 15 hektara navodnjavamo po cijele noći uz pomoć 'kišnih krila'. Po danu se na 40 stupnjeva ne može puštati voda koja je puno hladnija jer bi biljka loše reagirala na stres. No ako se u listovima skupi voda od zalijevanja i zagrije se, kupus počinje truliti – objašnjava. S obzirom na lanjsku štetu i od 70% na krumpiru, Međimurci su sretni što su im prinosi ove godine bolji za 30-ak posto, ali je to daleko od idealne godine, kaže proizvođač merkantilnog krumpira Damir Mesarić. Zbog ekstremnih suša u srpnju i kolovozu sigurno će propasti nešto uroda, no trenutačno im je najveći problem vađenje. – Po ovim vrućinama kao da idemo na rudarenje, jako je teško – ističe.
Žegom su pogođeni i salata, mrkva, poriluk, češnjak, luk..., a kako su troškovi proizvodnje sve veći, a prinosi sve manji, mnogi strepe kako će se to osjetiti i na cijenama. Suša je velika i u neretvanskom kraju, a najviše su joj na udaru mandarine, doznajemo od Željka Bjeliša. Dio proizvođača nema pristup kvalitetnoj vodi za navodnjavanje, slana je i nekvalitetna, pa će mandarine biti nikakve, sitne, a što će dalje biti, nitko ne zna, kaže Bjeliš. Dugotrajna suša ostavlja trag i na maslinama, koje crpe vodu iz plodova, koji se suše, smežuravaju i otpadaju. Sredinom kolovoza u dolini Neretve trebala bi krenuti i sadnja zimskih kupusnjača te jagoda za iduću sezonu, što se trenutačno čini kao nemoguća misija.
Luka Cvitan, upravitelj PZ-a JabukaHR, kaže kako je berba većine koštičavog voća završila prije najizraženijih toplinskih udara, pa je u ovom trenutku najveći rizik kod jabuka. Prvi znakovi toplinskog stresa već su vidljivi kod gale, koja se počela brati. Na pojedinim lokalitetima ima ožegotine od sunca, plodovi su manji, što će se odraziti na kalibre i udio prve klase. – Ipak, najveći izazovi tek slijede za sorte srednjeg roka dozrijevanja, prije svega idareda i jonagolda. One imaju osjetljiviju peteljku i slabije podnose ovakve dugotrajne toplinske stresove pa se može očekivati pojačano prijevremeno opadanje plodova. Upravo su te sorte bile najviše pogođene i tijekom ekstremne suše 2024., kada su posljedice toplinskog stresa do izražaja došle tek tijekom skladištenja. Propadale su tisuće tona jabuke, zato će konačna slika ovogodišnje proizvodnje biti poznata tek nakon berbe i nekoliko mjeseci čuvanja u hladnjačama – rekao je Cvitan.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kažu kako prate situaciju na terenu. U sustavu Registra šteta do danas nema prijava šteta od suše. I oni smatraju da su najugroženije ratarske kulture u tzv. suhom ratarenju, odnosno uzgoju bez navodnjavanja – kukuruz, koji trenutačno ima velike potrebe za vodom, a od ostalih ratarskih kultura čija žetva tek slijedi, odnosno još traje – suncokret, soja i šećerna repa. U povrćarstvu su posebno ugrožena gospodarstva koja nemaju mogućnost navodnjavanja, a isto tako i trajni nasadi, voćnjaci koji nemaju sustave za navodnjavanje. Uočene su i određene anomalije u vinogradima koje se mogu povezati s nepovoljnim utjecajem suše i visokih temperatura, a otežana je i proizvodnja u stočarstvu. – U ovom trenutku još je prerano iznositi konačne procjene ukupnih šteta od suše, kao i njezina konačnog utjecaja na proizvodnju i tržište poljoprivrednih proizvoda. Po utvrđivanju razmjera šteta te potreba za dodatnom pomoći poljoprivrednicima, Ministarstvo će, na temelju prikupljenih podataka i procjene stanja, razmotriti mogućnosti svih dostupnih instrumenata potpore – zaključili su.