Divovska hobotnica "nalik krakenu" možda je bila jedan od najstrašnijih grabežljivaca prije otprilike 100 milijuna godina, otkrili su znanstvenici. Novo istraživanje koje su predvodili znanstvenici s japanskog Sveučilišta Hokkaido, objavljeno u časopisu Science u četvrtak, 23. travnja, osporava uvjerenje da hobotnice nisu bile među glavnim morskim grabežljivcima tijekom razdoblja kasne krede, u vrijeme kada su kopnom lutali Tyrannosaurus rex i Giganotosaurus.
Znanstvenici su proučili desetke fosiliziranih čeljusti starih između 100 i 72 milijuna godina te otkrili da su neke danas izumrle vrste hobotnica mogle narasti i do 18 metara. Time su po veličini podsjećale na legendarna morska čudovišta iz priča. Tragovi istrošenosti na njihovim čeljustima pokazuju da su mogle probijati oklop i lomiti kosti plijena, dok se pretpostavlja da su im snažni krakovi pomagali u hvatanju žrtava. “Otkriće koje je možda najviše iznenadilo bio je stupanj istrošenosti čeljusti", izjavio je dr. Yasuhiro Iba, paleontolog sa Sveučilišta Hokkaido i glavni autor rada. Dodao je da tragovi krhanja, ogrebotina, pukotina i uglačanosti na čeljustima “upućuju na ponavljane i snažne kontakte s plijenom te otkrivaju neočekivano agresivan način hranjenja”.
Ovi masivni mekušci možda su jeli čak i velike morske gmazove poput mozasaura i pleziozaura, za koje se i same smatralo da su bili na samom vrhu hranidbenog lanca tog doba. Fosili su otkriveni u Japanu i na otoku Vancouver. U priopćenju se navodi da su „fosili pripadali skupini izumrlih hobotnica s perajama, poznatih kao Cirrata“, te se dodaje: „Analizom veličine, oblika i obrazaca istrošenosti čeljusti, tim je zaključio da su te životinje bile aktivni grabežljivci koji su vjerojatno drobili tvrdi plijen snažnim ugrizima.“
“Naša studija pokazuje da ovo nisu bile samo velike verzije modernih hobotnica", rekao je dr. Iba za The Guardian. “Bili su to divovski grabežljivci na samom vrhu morskog hranidbenog lanca krede. Ovo mijenja pogled na mora krede u kojima su, kako se dosad mislilo, dominirali samo veliki kralježnjaci.” Za usporedbu, najveća hobotnica koja danas živi je divovska pacifička hobotnica. Prema National Geographicu, ona obično doseže veličinu do 5 metara, i iako je poznato da može pojesti veće životinje poput morskih pasa i ptica, obično se hrani kozicama, školjkama, jastozima i ribom.
U istraživanju su korištene brusna tomografija, napredna metoda 3D snimanja, i model umjetne inteligencije. Znanstvenici se nadaju da će upravo ta kombinacija u budućnosti pomoći u pronalasku novih, dosad skrivenih fosila. “Istraživanje otvara vrata rekonstrukciji drevnih ekosustava s dosad neviđenom razinom detalja. Spajanjem digitalnog ‘rudarenja’ fosila i umjetne inteligencije tim očekuje otkrivanje još brojnih tragova prošlosti”, navodi se u priopćenju.
zamisli to pod pekom !!!!!!!!!!!