Iran bi uskoro mogao izvršiti smrtnu kaznu nad prvom ženom sudionicom prosvjeda povezanih s ustankom u Teheranu iz siječnja 2026. godine, upozorava više organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Bita Hemmati našla se na popisu osuđenika na smrt u okviru skupne presude zajedno s još troje optuženika, među kojima je i njezin suprug Mohammadreza Majid-Asl (34), izvijestili su Nacionalno vijeće otpora Irana (NCRI) i Agencija za vijesti aktivista za ljudska prava (HRANA).
Na smrtnu kaznu osuđeni su i njihovi susjedi, Behrouz Zamaninejad i Kourosh Zamaninejad, dok je rođak Amir Hemmati osuđen na pet godina zatvora. Riječ je o jednim od najnovijih presuda koje uključuju smrtnu kaznu u sklopu šireg obračuna vlasti s prosvjedima. Prema dostupnim izvješćima, od izbijanja demonstracija ove godine ubijene su moguće i tisuće prosvjednika.
„Mohammadreza Majidi-Asl i Bita Hemmati bračni su par koji živi u Teheranu, a Amir Hemmati njihov je rođak”, naveo je izvor za HRANA-u. „Kourosh i Behrouz Zamaninejad stanovali su u istoj zgradi, a uhićeni su istodobno.” Datum izvršenja kazne zasad nije određen. Revolucionarni sud u Teheranu optužio je osuđenike za više kaznenih djela, uključujući narušavanje nacionalne sigurnosti u vezi s, kako se navodi, „neprijateljskom vladom Sjedinjenih Američkih Država”.
Prema navodima vlasti, optuženici su 8. i 9. siječnja navodno koristili eksplozivne naprave i oružje, bacali predmete poput betonskih blokova i zapaljivih materijala s krovova, ozljeđivali pripadnike sigurnosnih snaga te provodili „propagandu protiv režima” s ciljem destabilizacije sigurnosnog poretka, piše FoxNews.
Uz smrtne kazne, sud je izrekao i dodatnih pet godina zatvora prema diskrecijskoj odluci te naložio oduzimanje njihove osobne imovine. Vlasti su također navele da je Amir Hemmati posebno osuđen zbog „udruživanja i dogovaranja protiv nacionalne sigurnosti” te „propagande protiv režima”.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava izrazile su ozbiljnu zabrinutost da su priznanja optuženika mogla biti iznuđena, pozivajući se na optužbe o mučenju i prisilnim ispitivanjima. Iste organizacije, koje pozivaju na obustavu izvršenja smrtnih kazni, upozoravaju i na nedostatak konkretnih dokaza koji bi optuženike izravno povezali s navodnim kaznenim djelima. Smatraju kako vlasti u Teheranu ovim potezima nastoje zastrašiti javnost i spriječiti nove valove građanskih nemira.
Masovni prosvjedi izbili su krajem prosinca 2025. u Teheranu, potaknuti dubokom gospodarskom krizom obilježenom urušavanjem valute i naglim rastom inflacije. Napetosti su se ubrzo prelile u šire protuvladine nemire koji su zahvatili više gradova.
Sjedinjene Američke Države službeno su se uključile u sukob pokretanjem operacije „Epic Fury” 28. veljače 2026., kada su zajedno s Izraelom izvele opsežne zračne udare u kojima je ubijen vrhovni vođa Ali Khamenei.
Gle čuda! Zašto itko podupire Izrael i SADe! Više oboji misle na narod Irana od svirepog, fanatičnog režima komu vlastiti ljudi kao i putinu ne znače ništa.