Osobe s poremećajem ličnosti ne bi trebale raditi s ljudima, ali na to se uopće ne gleda

Osječki psihijatar trebao bi ostati bez licence, dokaže li se ono zbog čega je uhićen - da je drogirao i zlostavljao svoje pacijente adolescentske dobi. Osim što će po ovim optužbama odgovarati kazneno, završit će i na Časnom sudu Liječničke komore. 

Utvrdi li Časni sud HLK-a u disciplinskom postupku odgovornost pojedinog liječnika, za lakše disciplinske povrede izreći će mu opomenu ili novčanu kaznu, a za teže disciplinske povrede ukor, javni ukor, novčanu kaznu, privremeno oduzimanje licence tj. odobrenja za samostalan rad (uvjetno ili bezuvjetno) ili trajno oduzimanje licence. Za teže disciplinske povrede može se privremeno ili trajno ograničiti licenca s obzirom na opseg i vrstu poslova kojima se liječnik smije baviti.

Javnost je zaprepastila vijest o razlozima zbog kojih je osječki psihijatar uhićen, pogotovo kad se pokazalo da je Telegram o tom psihijatru pisao još prije tri mjeseca, kroz ispovijest majke čijeg je autističnog sina psihijatar izudarao u ordinaciji. Kako je moguće da se takve stvari događaju u zdravstvenoj ustanovi, pitaju se u nevjerici. 

Postoje li mehanizmi nadzora u radu liječnika s pacijentima, osim liječničke moralne obaveze pridržavanja etičkih normi? Je li prijava pacijenta jedini način da se neetičko ponašanje liječnika otkrije? - Mehanizmi kontrole koji postoje u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu su kontrola nadređenog liječnika u ustrojstvenom jedinici, interna kontrola ustanove zaposlenja, zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva, stručni nadzor HLK-a i disciplinski postupci pred Časnim sudom HLK-a. Sva ova tijela postupaju po svakoj prijavi tj. ne samo po prijavi pacijenta nego i roditelja pacijenta, rodbine, zdravstvenog osoblja i drugih - kažu nam u Liječničkoj komori. 

- Svaka struka ima svoj etički kodeks kojeg bi se trebao pridržavati svaki predstavnik te struke. Međutim, tko se želi neetično ponašati, naći će za to priliku. I među doktorima ima ljudi čije moralne vrijednosti nisu naročite, kao što ih ima u svakoj struci. Ljudi očekuju da će doktor imati visoka moralna načela, ali ima pojedinaca koji su drugačiji. Nitko ne pita za moralne vrijednosti ni kod upisa na fakultet ni kod dodjele diplome  - čuli smo u razgovoru s psihijatrima i psiholozima.  

- Ovo je prilika da se skrene pozornost na činjenicu da za ulazak u struke koje rade s ljudima treba voditi računa i o osobinama ličnosti. Netko tko ima poremećaj ličnosti ne može raditi s ljudima. Sklonost pomaganju je jedna od osobina ličnosti koja se stječe u obitelji. Nažalost, sve češće se vidi nedostatak empatijskog kapaciteta pa i kod mladih koji upisuju fakultete za pomagačke djelatnosti i za rad s ljudima. Manje ih iskazuje sklonost pomaganju drugim ljudima, dok je većini motivacija dobra zarada i mogućnost odlaska u inozemstvo, a to nisu sklonosti i predispozicije za djelatnosti kao što je medicina, psihijatrija, psihologija i sl. - rekli su nam stručnjaci.