PODIGNUTA OPTUŽNICA U AKCIJI ZEKO

Optužen za varanje na PDV-u: Uhićenje izbjegao skokom kroz prozor dok mu je policija kucala na vrata

Foto: Europol
Optužen za varanje na PDV-u: Uhićenje izbjegao skokom kroz prozor dok mu je policija kucala na vrata
20.11.2020.
u 15:17
Od tog nesvakidašnjeg bijega do studenog lani  kada je uhićen, Horvat se uspješno skrivao, iako je za njim bila izdana međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog
Pogledaj originalni članak

USKOK je podigao optužnicu u akciji Zeko u kojoj je optuženo 17 osoba predvođenih Dariom Horvatom te tri trgovačka društva.

Horvat je lani u studenom uhićen u Crikvenici i to kao jedan  od najtraženijih bjegunaca s Europolove liste najtraženijih, a osim njega još su optuženi Šimun Grabovac, Pave Šimić, Igor Galović, Ivana Jug, Nikolina  Huzanić Vrabelj, Mario Vrabelj, Dino Rizvić, Ivana Reich, Viktorija Feletar, Zoran Gavrilović, Tomislav Jakopović, Danijela Jakopović, Željko Sabljić, Kristijan Katanec... te tri  tri tvrtke. USKOK ih tereti za zločinačko udruživanje u sklopu kojeg su utajivali porez, odnosno varali na PDV-u, čime su proračun oštetili za  9,2 milijuna kuna dok su sebi pribavili nepripadnu imovinsku koristi od najmanje pet milijuna kuna, a optuženim trgovačkim društvima oko 5,9 milijuna kuna

Radi se o tzv. shemi nestajućih trgovaca, a prema optužnici sve se događalo do 1. siječnja 2018. do 12. ožujka 2019. u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj. Horvat koji je prema USKOK-u bio mozak cijele operacije, organizirao  je ostale koji su preko spomenutih trgovačkih društava nabavljali raznu robu od inozemnih proizvođača. Postojala su prava i fiktivna društva, za robu su se isporučivali i krivotvoreni računi, a PDV nije uplaćivan u proračun, već su ga optuženici podizali  i dijelili između sebe. USKOK je u optužnici predložio da se optuženicima oduzme protupravno stečena imovinska korist.

Inače, kada je istraga u aferi Zeko otvorena, ona je što se tiče Horvata počela dosta spektakularno. Jer dok su njegovi, tada,  suosumnjičenici u ožujku 2019. uhićeni, on je to uhićenje izbjegao doslovno u zadnji tren. Svega par minuta prije no što će mu policajci s nalogom za pretragu pokucati na vrata stana u Drežničkoj ulici, Horvat je iskočio kroz prozor stana. Bježeći je odbacio mobitel koji je imao od sebe, a njegov skok kroz prozor, bijeg i odbacivanje mobitela, snimile su nadzorne kamere s okolnih objekata. Istražitelji su tako ušli u prazan Horvatov stan, no iz njega nisu otišli praznih ruku. Izuzeli su hrpu dokumentacije,  u vrtu stana našli su i zakopan pištolj, za kojeg su posumnjali da je njegov.

Od tog nesvakidašnjeg bijega do studenog lani  kada je uhićen, Horvat se uspješno skrivao, iako je za njim bila izdana međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog. U međuvremenu je završio i na listi najtraženijih europskih bjegunaca za kojima je tragao i Europol, a u njegovom uhićenju je sudjelovao FAST TEAM, policijska postrojba specijalizirana za potragu i uhićenja traženijih bjegunaca. I neki drugi Horvatovi suoptuženici imaju živopisnu povijest. 

Kristijan Katanec, prije uhićenja u akciji Zeko u javnosti se pojavljivao kao predsjednik Udruge samohranih očeva “Pateros”. Igora Galovića se 2009. sumnjičilo da je oteo i pretukao prostitutku, kako bi je spriječio da svjedoči protiv njega i još jedne osobe, dok se Zoranu Gavriloviću na zagrebačkom Županijskom sudu sudilo zbog optužbi da je 2013. organizirao prebacivanje 40 kilograma marihuane iz Crne Gore, a pošiljke su, između ostaloga, jedno vrijeme bile skrivane u Domu za starije i nemoćne osobe u Brezovici.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

DI
Dinamovac0007
19:39 20.11.2020.

Ljudi su mislili prevariti državu kao amateri, a ipak je to profesionalni posao, tj. najčešće politički posao.

Avatar Tombstone
Tombstone
18:53 20.11.2020.

Najveci je problem sto nisu prisvojili sebi nepripadajuci iznos nego su zadrzali svoju zaradu a drzavi nisu platili harac za njoj nepripadajuci iznos. Porez na prihod od vlastitog rada, bilo proizvodnog bilo intelektualnog gangsterski je nacin uzimanja novca koji pripada nekom drugom i apsolutno je reketarenje od strane onih koji kroje zakone. Ljudi placaju porez svakom kupovinom, od repromaterijala do kave. I na benzin koji toce u automobile ili kamione koje su kupili za rad i na iste platili porez da bi donijeli sirovine u radionice koje su sami izgradili ili kupili i na iste platili porez. Zaposlili su druge ljude da povecaju proizvodnju i njima isplacuju place na koje placaju porez. Proizveli svoj proizvod troseci struju ili bilo sto drugo na koju su platili porez. I tada zele prodati proizvod zbog cega opet moraju platiti porez no tu dolazi do najveceg apsurda. Veleprodajom, odnosno plasiranjem proizvoda na trziste oni ih rade dostupnim kupcima, ali veliki prodavaci ne kupuju robu od proizvodjaca nego je uzimaju u komisiju s popustom (rabatom) koji je vec gubitak za proizvodjaca te prodano istom placaju mjesecno (ili bi trebali). No drzava proizvodjacu naplacuje taj tzv PDV u roku 15 dana od izdavanja robe bez obzira je li ista u stvari prodana ili ne. I ako se ista u par mjeaseci ne proda jer nema interesa kupaca pa vrati proizvodjacu drzava ne vraca taj PDV. Dakle proizvodjac placa svoj proizvod. To nije reket?

DU
Deleted user
17:27 20.11.2020.

Uf. A gdje su milijuni iz JANAFA?