Dok korača Starim podrumom, čiji su temelji udareni prije više od pola tisućljeća, Ivana Raguž s ponosom nam pokazuje boce na koje se nahvatao debeli sloj prašine. Arhivska su to vina koja pričaju priču o povijesti Iločkih podruma – od engleskog kraljevskog dvora, preko razaranja i borbe za svaku butelju u Domovinskom ratu pa do okretanja novih, suvremenih stranica.
A u tim novim stranicama utisnuto je i ime Ivane Raguž, glavne enologinje u Iločkim podrumima. Dokaz je to i da žene sve više osvajaju vinsku branšu u Hrvatskoj koja je, tradicionalno gledano, ipak (bila) rezervirana za muškarce. I jako im dobro ide.
Ivana Raguž
Glavna kušačica u Iločkim podrumima: Naše vino, vrijedno 50.000 kuna, bilo je i na krunidbi kraljice Elizabete II.
Naša arhiva broji oko 9.000 boca. Najstarije su iz 1947. godine, a riječ je o tramincu koji se pio na krunidbi britanske kraljice Elizabete II. Proizvedeno je približno 11.000 boca tog traminca, a ostalo ih je stotinjak i jedna stoji oko 50.000 kuna. Posljednju je, koliko se sjećam, kupio prije dvije godine jedan gospodin iz Bosne, kaže 48-godišnja Ivana Raguž
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić