U organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga održan je Okrugli stol „Cijepljenje osoba sa šećernom bolešću protiv COVID-19“.
- Osobe sa šećernom bolešću posebno su osjetljiva populacija, koji, ukoliko obole od COVID-19, znaju imati puno težu kliničku sliku, što dovodi do priključivanja na respirator, a nerijetko završi i smrtnim ishodom. Moramo uzeti u obzir da te osobe vrlo često imaju visok tlak, kardiovaskularne bolesti, pretili su…. Stoga, tu dileme nema. Neka se osobe sa šećernom bolešću svakako cijepe, neovisno o dobi, ali posebno starija populacija. Oni su prioritet. Jedino procjepljivanjem mogu zaštiti sebe i svoje bližnje - izjavio je prof. dr.sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju Vuk Vrhovac i predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.
HDSU je napravio anketu od 150 ispitanika, koji su nasumično odabrani. Svi su oboljeli od šećerne bolesti.
- Anketa je pokazala da se njih čak 28,8% ne želi cijepiti. Najčešći razlog je sumnja u cjepivo, strah, nuspojave i sl. Informacije o cijepljenju protiv COVID-19 su nedorečene, zato nam se svakodnevno javljaju osobe s dijabetesom s pitanjima: gdje se mogu cijepiti, s kojim cjepivom, koje su nuspojave i sl.? Sve je stvar komunikacije. Jer da se to sve dobro iskomunicira, onda bi znali sve ove odgovore i zasigurno bi bilo manje straha. Jer, evo, jučer se jedan stariji gospodin odbio cijepiti AstraZenecom, zato što je prije čuo kako to cjepivo nije sigurno za starije od 65 godina - rekla je mag.soc.geront. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.
Epidemiolozi poručuju kako će cijepljenje kroničnih bolesnika trajati barem do početka ljeta.
- Cjepivo ne dolazi brzinom koju bismo htjeli, tako da ne vjerujem da će svi biti tako brzo procijepljeni, negdje do kraja proljeća. Što se tiče sigurnosti, sva tri cjepiva su sigurna. Što se tiče sprječavanje razvoja teškog oblika bolesti, tu su isto sva tri cjepiva djelotvorna. U sprječavanju lakših oblika, nisu svi isti. Znamo da je AstraZeneca cjepivo tu nešto manje učinkovito. Ali to sve ovisi o strategiji cijepljenja. Ako je strategija smanjiti što prije teške razvoje bolesti onda je zapravo svejedno s kojim se cjepivom cijepite - izjavio je prim. dr.med. Bernard Kaić, spec.epidemiologije, HZJZ.
Obiteljski liječnici će cijepiti građane na posebnim punktovima.
- Malo više od 70% ordinacija obiteljske medicine odlučilo se za cijepljenje na punktovima. To su posebno organizirani prostori koji zadovoljavaju sve epidemiološke mjere u kojima u isto vrijeme radi nekoliko timova. Liječnici iz svojih ordinacija upućuju svoje pacijente ondje na cijepljenje i dežuraju prema zadanom rasporedu i cijepe. Jedan mali dio liječnika se odlučilo cijepiti u svojim ordinacijama. Kako to izgleda? Zovem pacijente koji su se prijavili, odabrala prvih šest, nazvala ih i pitala ih žele li doći na cijepljenje. Ti razgovori traju dosta dugo, jer pacijenti imaju puno pitanja. Za to sve mi je otprilike trebalo dva sata – rekla je dr. med. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Osobe sa šećernom bolešću koje su oboljele od COVID-19, nerijetko su imale težu kliničku sliku.
- U posljednjih godinu dana koliko liječimo oboljele od COVID-19 možemo primijetiti da je velik dio tih bolesnika imao šećernu bolest. Ta opažanja se podudaraju s podacima iz inozemstva. U Kini prevalencija šećerne bolesti u općoj populaciji je oko 7%, slično kao i u Hrvatskoj. Među pacijentima s teškim oblicima COVID-19 taj udio raste i na 16%. Kod onih liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja preko 20%, a zabrinjavajući je podatak da među umrlima od COVID-19, udio onih koji su imali šećernu bolesti iznosi 33%, znači, trećina. Podaci iz Italije su još gori, gdje se taj udio penje, po nekim izvorima i preko 50%. Ljudi koji su kod nas preboljeli COVID-19, a imaju šećernu bolest često se javljaju da imaju velik umor, bolove u prsima, poremećaj koncentracije i pamćenja - izjavio je dr. med. Tomo Lucijanić, Specijalist interne medicine, Subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, KB Dubrava, a trenutačno je u Primarnom respiratorno- intenzivističkom centru za liječenje COVID-19 bolesnika.
U Hrvatskoj je registrirano 315 tisuća osoba sa šećernom bolešću, no procjenjuje se da ih je gotovo 500 tisuća.
Cijepljenje preko reda je diskriminacija! Zapošljavanje putem stranačke iskaznice je diskriminacija! Reći lopovima da su nepoželjni nije diskriminacija!