'Obračun s kriminalnim organizacijama na sjeveru Kosova ne smije poprimiti nijanse etničkog sukoba'

Kosovo, s turbulentnom poviješću političkih sukoba, nakon raspada bivše Jugoslavije postalo je još veće žarište složenih i političkih i etničkih sukoba. Iako su prošle 24 godine od završetka rata i 15 godina od proglašenja neovisnosti bivše autonomne pokrajine SFRJ, kosovski čvor nije ništa olabavio već je još čvršće zategnut, a tenzije se svaki dan povećavaju. To je u prvom redu zbog neučinkovitosti i pasivnosti međunarodne zajednice, a onda i zbog geopolitičke i strateške važnosti te zemlje te natjecanja za dominacijom između SAD-a i Rusije. Situacija na Kosovu neprestano je gotovo na rubu rata. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić stalno prijeti vojnom akcijom i gomila vojsku na granici s Kosovom, a mnogi su analitičari uvjereni da bi rat bio neizbježan ako bi jednoga dana Vladimir Putin odlučio otvoriti frontu na Balkanu. Jer, jedini koji je na ovim prostorima lojalan i poslušan Vladimiru Putinu upravo je Vučić. S druge strane, Kosovo se naoružava i povećava budžet za vojsku kako bi bilo spremno za obranu, iako se u zemlji nalazi i oko pet tisuća NATO-ovih vojnika. Kosovski premijer Albin Kurti kazao je za Večernji list da je godišnji budžet za obranu udvostručen, a broj vojnika povećan za 80%.