Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je bio prva antifašistička postrojba u ovom dijelu okupirane Europe. Prvi sisački partizanski odred od 77 boraca osnovali su pripadnici Komunističke partije u Sisku, na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa, čime je poništen pakt o nenapadanju između te dvije sile.
Zbog novonastalih okolnosti, pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti te su se iz grada povukli u okolicu gdje su i osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici. Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Među borcima našli su se i Mika Špiljak te Nada Dimić. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe protiv fašizma i nacizma u Hrvatskoj u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.
U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a. Dan antifašističke borbe obilježava se na dan 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske. Središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe i 84. godišnjice antifašističkog ustanka u Hrvatskoj tradicionalno će biti održano u organizaciji Vlade RH u nedjelju u 10 sati, u Šumi Brezovica kod Siska.
U glavnome gradu, obilježavanje će se održati u 18,45 sati na Europskom trgu u organizaciji Antifašističke lige RH, Centra mladih Ribnjak i Grada Zagreba. Održat će se koncert Vojka V, a prije koncerta okupljenima će se obratiti gradonačelnik Tomislav Tomašević, predsjednik Antifašističke lige RH Zoran Pusić, i Irina Masnikosa iz Mreže antifašistkinja Zagreba. Prigodna obilježavanja održat će se i u drugim gradovima diljem Hrvatske.
Do 1944-te su bili antifašisti a od 1945-te su se pretvorili u fašiste. Ubijajuči zatvorenike vezajuči im ruke žicom na leđima. Ubijali su i civile i vojnike bez suda i pravde. Na tisuće jama svjedoče o tome na području bivše jugoslavije. Sjetimo se samo Hude Jame u Sloveniji u koju je pobacano oko 3000 ljudi vojnika i civila.