Novi sukob tinja između dva politička brda. Opća skupština UN-a u petak je usvojila rezoluciju kojom se od Izraela traži da omogući puni humanitarni pristup Pojasu Gaze, poštuje nepovredivost prostorija UN-a i da ispunjava svoje obveze prema međunarodnom pravu. Za rezoluciju je glasalo 139 zemalja, 12 ih je bilo protiv, a 19 suzdržanih među kojima i Hrvatska. Glasanje Hrvatske, kako doznajemo u Uredu predsjednika, bilo je suprotno naputku predsjednika države Zorana Milanovića koji je tražio da se glasa za rezoluciju. Međutim, suprotno naputku predsjednika koji je zamjenik veleposlanika pri UN-u, trenutačni otpravnik poslova (vodi veleposlanstvo UN-a od opoziva Ivana Šimonovića) dobio u petak ujutro, ministar vanjskih poslova u petak popodne je dao drugi naputak da se glasa suzdržano pa je otpravnik poslova glasao kako je naloženo iz Vlade.
Neslužbeni izvori bliski Uredu predsjednika zadnje glasanje u UN-u vide kao još jedan dokaz da se premijer Andrej Plenković ne želi dogovoriti oko novih veleposlanika s obzirom na to da trenutačno svi, kaže izvor, izvršavaju isključivo ono što od njih traži Vlada i ignoriraju stavove predsjednika države.
Najnovija situacija očito je još jedna potvrda da proces imenovanja novih diplomata, njih oko 90, čime bi se konačno izašlo iz petogodišnje blokade diplomatskog sustava i dalje nije na vidiku. Odnosno, pat pozicija traje i dalje i ne vidi se izlaz iz njega. Naime, kako je Večernji list pisao ranije Ministarstvu vanjskih poslova sporan je gotovo cijeli popis diplomata koji je stigao s Pantovčaka, odnosno većina od 23 predloženih imena. Ministarstvo, odnosno Vlada stava su da novi diplomati moraju biti ljudi koje je, kako su ranije objašnjavali, predložila struka, sukladno Zakonu o MVEP-u, dok Milanović drži da kao predsjednik i kreator vanjske politike i onaj koji daje potpis na imenovanje diplomata ima i sam ovlasti predložiti dio diplomata i tako sudjelovati u kreiranju diplomatske mreže.
U Ministarstvu vanjskih poslova objašnjavaju pak kako je Hrvatska glasala suzdržano i prilikom usvajanja prošlogodišnje rezolucije kojom se uopće tražilo ovo savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda (ICJ), a koje rezolucija tematizira i da su ponovnim suzdržanim glasanjem ostali principijelni. Kažu i kako u krhkom procesu smirivanja situacije na Bliskom istoku, napore ka konačnoj uspostavi mira općenito treba podupirati, a ne učvršćivati podjele.
- U međuvremenu smo imali pozitivne korake prema uspostavi mira. Iako rezolucija pohvaljuje medijacijske napore ka miru koje poduzimaju SAD, Katar, Egipat i Turska, rezolucija u ovom obliku tim naporima ne pomaže. Smjer rezolucije i isticanje određenih elemenata savjetodavnog mišljenja ICJ-a stavlja glavne medijatore jedne protiv drugih prilikom glasanja i učvršćuje pozicije suprotstavljenih strana. Na ovaj način, tekst rezolucije nažalost ne funkcionira usklađeno s posredničkim mirovnim procesom - objašnjavaju u Ministarstvu vanjskih poslova. Kažu i kako rezolucija ne spominje Hamas niti nudi rješenja ili viziju za dogovor palestinskih frakcija o održivoj palestinskoj državi što je još jedan razlog zašto je Hrvatska je odlučila biti suzdržana.
Izrael ne dopusta vise da UNRWA dijeli humanitarnu pomoc, jer je dokazano da je bila korumpirana i da ju je Hamas koristio kako bi izgladnjivao stanovnistvo. Samim time je razumljivo da se UN sada buni, kad je dobio košaricu odatle, ali to ne znaci da je u pravu.