Hrvatsko izaslanstvo, imenovano odlukom Vlade RH i potvrđeno na sjednici Vijeća ministara EU-a, nastupilo je u punom sastavu kojeg čini 9 članova s regionalne i lokalne razine: Nikola Dobroslavić, Danijel Marušić, Goran Pauk, Valter Drandić, Jelena Pavičić Vukičević, Željko Turk, Vojko Obersnel, Bruno Hranić i Ivan Gulam.
Za voditelja hrvatskog izaslanstva ponovno je izabran dubrovačko-neretvanski župan Dobroslavić, dok su za članove Predsjedništva Odbora regija izabrani riječki gradonačelnik Obersnel, te vidovečki načelnik Hranić.
Unatoč malom broju rasprava i točaka dnevnog reda, ova sjednica povijesna je s obzirom na aktualno hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a. Tako je ministar uprave Ivan Malenica, kao predstavnik Vlade RH, prezentirao prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a naglašavajući, između ostalog, važnost usvajanja višegodišnjeg financijskog okvira, provedbe zelenog plana, adresiranje demografskih izazova i promicanje rodne jednakosti.
U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su i članovi hrvatskog izaslanstva. Župan Dobroslavić pozdravio je dosadašnji angažman hrvatskog predsjedanja i napora u postizanju dogovora oko višegodišnjeg financijskog okvira, ističući da snažna Europa nedvojbeno znači i snažne europske gradove i regije.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk naglasio je nužnost uključivanja lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih vlasti u izgradnju snažne EU.
„Naše predsjedanje Vijećem Europske unije dolazi u prijelomnom trenutku za Europu i za cijeli svijet. Vođeni sloganom "Snažna Europa u svijetu punom izazova", vjerujemo da sve razine vlasti moraju participirati u strateškim ciljevima razvoja, povezivanja, zaštite i povećanja utjecaja koja smo kao predsjedatelji odabrali. U tom kontekstu moram pohvaliti napore Vlade da reformom kojom su regije preuzele više od 200 novih administrativnih procesa radi na racionalizaciji, optimizaciji i digitalizaciji uprave“, rekao je Pauk.
Župan Marušić pozvao je sve razine vlasti na preuzimanje odgovornosti za jačanje učinkovite EU i njeno približavanje građanima.
U drugom dijelu obraćanja, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica predstavila je planove u vezi konferencije o budućnost Europe, dvogodišnjem procesu deliberativne demokracije tijekom kojeg žele dobiti razmišljanja i sugestije građana o budućem razvoju Europske unije. Proces počinje na ljeto 2020. te će imati dvije glavne struje, institucionalnu i političku. Uz niz rasprava, građanskih foruma i debata, konferencija će proizvesti i digitalnu platformu za informiranje građana o postignutim rezultatima i ostvarenim ciljevima.
Rasprava koja je uslijedila omogućila je članovima Odbora regija da podijele svoja očekivanja i upute konstruktivne prijedloge za unaprjeđenje konferencije. Gradonačelnik Turk pozvao je potpredsjednicu da iskoristi momentum koji je nastao uoči europskih izbora te se osloni na predstavnike lokalnih vlasti kao prve i neposredne spone politike i građana. Župan Dobroslavić istaknuo je važnost pitanja demokracije i demografije za budući razvoj EU. Načelnik Hranić ponovio je zaključak da samo u dijalogu s građanima možemo doći do održivih i legitimnih rješenja za današnje izazove.
U nastavku rada plenarnog zasjedanja usvojena su mišljenja o okolišnoj politici na podlokalnoj razini (razina četvrti i mjesnih zajednica); ulozi gradova i regija na promicanju kulture i kulturne različitosti; osnaživanju vladavine prava u EU; doprinosu regija i gradova razvoju Afrike; rješavanju problema odljeva mozgova. Također, usvojen je i paket izvještaja o državama kandidatkinjama na području jugoistočne Europe.
Za novog predsjednika Odbora regija na mandat od dvije i pol godine izabran je Apostolos Tzitzikostas, guverner grčke regije Središnja Makedonija iz redova europskih pučana. Za prvog potpredsjednika izabran je Vasco Alves Cordeiro, predsjednik portugalske autonomne regije Azori i član europskih socijalista.
„Prvo, Europska unija mora biti u službi svojih ljudi i njihovih mjesta stanovanja u njihovim selima, gradovima i regijama. Moramo podržati teritorijalnu koheziju, inovacije, poduzetništvo, ali i pronaći vjerodostojna rješenja za upravljanje migracijama vođena solidarnošću. Drugo, regije i gradovi moraju se usredotočiti na razumijevanje i reagiranje na duboke transformacije trenutne zelene, digitalne i demografske revolucije. Napokon, moramo ojačati europsku demokraciju, stavljajući regije i gradove u svoje srce, kako bismo Europu približili ljudima", ističe Tzitzikostas, s kojim se hrvatsko izaslanstvo sastalo u četvrtak 13. veljače. Razgovarali su o predsjedanju Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, organizaciji događanja u Hrvatskoj, sastanku Predsjedništva Odbora regija u travnju u Rijeci te aktivnostima hrvatske delegacije na izradi mišljenja u Odboru regija.