Njemačka otkrila svoj plan za Hormuški tjesnac, ima bazu na strateškoj poziciji, ali i stroge uvjete

Njemačka planira poslati svoju ratnu mornaricu u Hormuški tjesnac, piše Euronews. Kancelar Friedrich Merz trebao bi sutra u Parizu predstaviti prijedlog o sudjelovanju njemačke ratne mornarice u vojnoj misiji osiguranja Hormuškog tjesnaca. Prema prijedlogu, njemačka vojska, odnosno Bundeswehr bi trebao osigurati minolovce i izviđačke zrakoplove. Misija, koja ima za cilj uklanjanje mina, pomorsko izvođenje i nadzor šireg morskog područja, trebala bi započeti nakon prestanka sukoba i ako se ispune određeni uvjeti. 

Bundeswehr raspolaže s osam minolovaca i dva ronilačka broda za protuminsko djelovanje, međutim još nije poznato koliko bi ih moglo biti poslano u misiju. Minolovci, koji su dugi preko 50 metara, obično imaju posudu od 42 vojnika. Ponekad se, ovisno o potrebama, ona može dodatno ojačati roniocima specijaliziranim za uklanjanje mina. Kancelar Merz sutra putuje u Pariz na međunarodni sastanak, čiji su domaćini francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer. Očekuje se da će sastanku prisustvovati i talijanska premijerka Giorgia Meloni, dok će se ostali potencijalni partneri u misiji osiguranja Hormuškog tjesnaca uključit videovezom.

Merz je, nakon sastanka s irskim premijerom Micheálom Martinom u Berlinu, naglasio da bi ova misija ovisila o strogim uvjetima. Objasnio je da bi njemačko sudjelovanje moglo uslijediti tek nakon "privremenog prekida vatre" i uz odobrenje vlade u Berlinu te parlamenta. "Još smo daleko od toga", rekao je njemački kancelar. List Süddeutsche Zeitung objavio je da bi njemačka mornarica za misije pomorskog izvođenja mogla koristiti svoju logističku bazu u Džibutiju. Ta baza se smatra strateški važnom lokacijom za operacije u regiji. Osim izravnog sudjelovanja, razmatra se i da Njemačka preuzme dio obveza NATO partnera u sjevernom Atlantiku, kako bi se oslobodile njihove snage za misiju u Hormuškom tjesnacu.

Podsjetimo, Hormuškim tjesnacem je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina, a od početka sukoba 28. veljače, koji su pokrenuli američko-izraelski zračni napadi, promet je potpuno zaustavljen. To je dovelo do naglog rasta cijena energenata diljem svijeta. Čelnik Međunarodne agencije za energiju je jučer upozorio kako Europi preostaje "zaliha mlaznog goriva za možda još šest tjedana" ako se blokada nastavi.